U Ženevi, oko 11% populacije je bilo zaraženo COVID-19, premalo za kolektivni imunitet, kažu stručnjaci

FILE - An illustration picture shows the main page of the Swiss electronic vaccination record website (meineimpfungen.ch) in Bern, April 22, 2013.

Studija koju su između 6. aprila i 9. maja proveli Univerzitetska bolnica u Ženevi (HUG), Ženevski centar za virusne bolesti i Univerzitet u Ženevi (UNIGE) na 2 766 ljudi otkriva da je 10.8% stanovnika Ženeve bilo zaraženo s COVID-19.

Premda je ovo nešto veći procenat od drugih zemalja gdje su provedene serološke studije ispitivanja prisustva IgG antitijela na SARS-CoV-2, stručnjaci poručuju kako je ovo i dalje nedovoljno za postizanje fenomena kolektivnog imuniteta. Studiju je izveo tim iz HUG-a i UNIGE-a pod vodstvom profesora Idrisa Guessousa, voditelja odjela primarne njege HUG-a i profesora na Zavodu za zdravlje i medicinu pri Medicinskom fakultetu te epidemiologinje dr Silvije Stringhini.

Studija je obuhvatila odrasle između 20 i 50 godina, djecu između 5 i 9 godina u starije od 65 godina, a objavljena je u časopisu The Lancet.

Studija je fokusirana na istraživanja seroprevalencije, odnosno toga koliko je ljudi u ovoj populaciji pozitivno na prisustvo antitijela protiv SARS-CoV-2.

Čini se da mala djeca (5-9 godina) i stariji imaju znatno nižu seroprevalenciju od ostalih dobnih skupina. Djeca su u prosjeku bila zaražena tri puta manje nego odrasli, dok je manja incidencija među starijima od 65 godina pripisana tome što je ovaj dio populacije uglavnom bio kući i manje su se izlagali infekciji. Međutim, sposobnost organizma starijih osoba da stvaraju antitijela može se smanjiti zbog slabljenja imunološkog sistema koje je povezano s starijom životnom dobi.

Studija također otkriva da je najveća seroprevalencija COVID-19 unutar članova jednog domaćinstva, odnosno da su najčešće zaraze one među članovima istog domaćinstva. Nadalje, niže procjene kod starijih osoba potvrđuju djelotvornost mjera djelomičnog suzbijanja putem ograničenja kretanja građana.

Studije seroprevalencije su izuzetno značajne s epidemiološkog i javno-zdravstvenog aspekta jer pokazuju pravi doseg epidemija. PCR testovi nazofaringealnih briseva se obično rade kada osobe već pokazuju simptome infekcije, što znači da blagi slučajevi, osobe koje se nisu obratile ljekarima, ostaju „ispod radara“.

Serološka ispitivanja Bergamu, u teško pogođenoj italijanskoj regiji Lombardija, na preko 9000 osoba, pokazala su kako je 57% stanovnika imalo COVID-19, dok su takva ispitivanja u Sloveniji dovela do zaključka kako je svega oko 2 - 4% populacije imalo ovu infekcije. Još nije poznato kada će serološka ispitivanja biti provedena u BiH.