Prije Bidena, u Izrael su stigli državni sekretar Antony Blinken i Lloyd Austin, ministar odbrane, a Bijela kuća je potvrdila da američki predsjednik stiže u region 18. oktobra, što mnogi vide kao pokušaj sprečavanja proširenja sukoba.
Poslije posjete Izraelu, Biden će nastaviti put ka Amanu, gdje je planirano da se susretne sa trojicom arapskih lidera – jordanskim kraljem, predsjednikom Egipta i predsjednikom Palestinske uprave.
"Za Izrael, posjeta predsjednika Bidena je važna kao znak podrške. Predsjednik je poznat kao osoba čiji karakter krasi empatija i pomoći će Izraelcima da se izbore sa traumom poslije napada. Njegova posjeta se u regionu takođe interpretira kao odraz bliskih odnosa Amerike i Izraela. Ali njegov odlazak u Jordan da se sastane sa kraljem Abdulahom i predsednicima al-Sisijem i Abu Mazenom je također indikacija da SAD razmišljaju o 'danu poslije' kada će palestinsko pitanje ponovo dobiti pažnju", kazao je za Glas Amerike Gerald Feierstein, viši saradnik Middle East instituta u Washingtonu.
Međutim, nakon što su stotine ljudi, prema palestinskim izvorima, poginule u izraelskom udaru na bolnicu u gradu Gazi, palestinski lider Mahmoud Abbas, za sada, otkazao je planirani razgovor sa Bidenom.
U napadima Hamasa na Izrael ubijeno je više od 1.400 ljudi, a u napadima vojske na Gazu oko 3.000. Izraelska vojska je već 7. oktobra blokirala cijeli Pojas Gaze i mobilisala gotovo 300.000 pripadnika, spremajući kopnenu ofanzivu o kojoj konačna odluka još nije donijeta. Ipak, u međunarodnoj zajednici postoji bojazan da bi u sukob, na sjevernoj granici Izraela, mogao da se uključi Hezbolah, organizacija koju poput Hamasa, EU, Izrael i SAD smatraju terorističkom, a ima podršku Irana.
"Bidenova posjeta pojačava poruku da će Amerika snažnu odgovoriti na svaki pokušaj Irana, Hezbolaha i drugih da prošire sukob i otvore drugi front protiv Izraela", objasnio je Feierstein, koji je bio i ambasador SAD u Jemenu u periodu od 2010. do 2013.
Tokom prethodnih 10 dana američka vojska je rasporedila u istočni Mediteran dva nosača aviona, sa nekoliko hiljada marinaca.
"Očigledno je da su pokreti američke vojske jasan signal potencijalnim protivnicima da će SAD na licu mjesta imati kapacitet da odgovori brzo i snažno na bilo kakav novi napad na Izrael", kaže penzionisani američki diplomata.
John Kirby, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost kazao je novinarima u Bijeloj kući da odluka o Bidenovom putu u Izrael "nije olako donijeta".
"Očigledno ne bismo išli na putovanje da ne vjerujemo da postoje odgovarajuće mere bezbjednosti", dodao je Kirby.
Iako i dalje pružaju snažnu podršku Izraelu da se obračuna sa Hamasom, američki zvaničnici prethodnih dana sve više govore o potrebi da se zaštite civili u Pojasu Gaze, ističući da ova ekstremistička organizacija ne predstavlja palestinski narod.
Izraelska vojska je pozvala civile u Gazi da se evakuišu iz sjevernog u južni dio kako se ne bi našli u središtu borbi. Gaza ima ukupno 2,3 miliona stanovnika, a do sada je oko 600.000 odlučilo da se evakuiše na jug.
"Fokus se prebacio sa momentalne traume koja je nastala odmah poslije napada na Izrael. Sada su SAD i međunarodna zajednica sve zabrinutiji da bi vojni odgovor Izraela mogao da postane novi izbor katastrofe za Palestince zarobljene u Gazi", navodi Feierstein.
Jedini potencijalni put civila za izlazak iz Pojasa Gaze je na jugu, preko prelaza Rafa na granici sa Egiptom, ali ni vlasti u Kairu, ni izraelska vlada nisu još dogovorile njegovo otvaranje, kao ni puštanje konvoja sa humanitarnom pomoći.
"Nadam se da će ovo biti prilika za predsjednika Bidena da se konsultuje sa trojicom arapskih lidera oko toga koje korake je potrebno napraviti kako bi se bavili legitimnim palestinskim potrebama i obnoviti mirne puteve za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba. Koliko će Bidenu biti važno da razgovara sa njima, biće mu važno i da ih sluša", kaže Feierstein.
Gerald Feierstein iz vremena dok je bio ambasador SAD u Jemenu. (Foto: REUTERS/Mohamed al-Sayaghi)
Uoči napada Hamasa, Izrael i Saudijska Arabija su, uz učešće američkih predstavnika, radili na postizanju dogovora koji bi normalizovao odnose, ali i donio određene ustupke Palestincima. Ipak, ovaj potencijalno istorijski korak ka miru na Bliskom istoku je, poslije eskalacije sukoba, doveden u pitanje.
"Mogućnost sporazuma o normalizaciji saudijsko-izraelskih odnosa koji obuhvata snažne mjere podrške palestinskom narodu i unaprijeđene pregovore za okončanje palestinsko-izraelskog sukoba može da bude važna komponenta obnovljenog političkog procesa", kaže Feierstein.
Države Bliskog istoka, koje su sve, osim Izraela, muslimanske i arapske, zahtijevaju prekid napada izraelske vojske na Gazu i dopremanje humanitarne pomoći civilima. Smatraju da je odgovor Izraela na napad Hamasa prevazišao odbranu i da predstavlja kršenje pravila rata i ljudskih prava.
Prema Feiersteinovim riječima, bilo kakvi razgovori o mirnom rješenju "vjerovatno će zahtijevati završetak izraelskih vojnih operacija u Gazi prije nego što mogu da budu nastavljeni, a također će zavisiti od toga da tamo ne bude velikog broja žrtava među palestinskim civilima".
On ističe da se polako kao glavno pitanje u ovom konfliktu nameće ko će vladati Gazom u eri poslije Hamasa. "Po svoj prilici, to će biti jedna od tema sastanka predsjednika Bidena sa Abu Mazenom. Palestinska uprava će morati da ima ulogu u upravljanju Gazom i u rekonstrukciji te oblasti. Ali da bi uspjela u tome, potrebno je da Palestinska uprava pokaže da ima kapacitet da preuzme odgovornost i donese dobro upravljanje bez korupcije", zaključio je Feierstein.
Palestinska uprava je uspostavljena 1993, kada su Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) u Oslu postigli mirovni sporazum. Tada su joj data ograničena prava nad Gazom i Zapadnom obalom. Izraelska vojska se povukla iz Gaze 2005, godinu kasnije su održani izborima na kojima je pobijedio Hamas, a onda ukinuo glasanja i marginalizovao Palestinsku upravu.