Vivian Barbosa živi u Sao Paulu, Brazil, i radi kao medicinska sestra više od 20 godina.
Podnosi zahtjev za vizu za rad u Sjedinjenim Državama kao medicinska sestra.
"Postoji mnogo razloga zašto želim da odem, ali glavni koji ćete čuti od većine Brazilaca je nedostatak profesionalnog priznanja i potcjenjivanje medicinskih sestara u Brazilu", rekla je Barbosa za Glas Amerike.
Sjedinjene Države se suočavaju sa sve većim nedostatkom registriranih medicinskih sestara kako stari generacija tzv. baby boomera, povećavajući potražnju za zdravstvenom njegom.
Mnoge bolnice i domovi za njegu angažovali su medicinske sestre izvan SAD-a kako bi pomogli u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta koja se procjenjuju na skoro 200.000 godišnje, jer mnoge medicinske sestre napuštaju to polje rada, prema američkom Birou za statistiku rada.
A zbog velike potražnje, State Department je prestao da prima zahtjeve za vize za zapošljavanje, poznate kao EB-3, koje su uključivale medicinske sestre i druge kvalifikovane radnike do kraja fiskalne godine koja je završena u septembru.
Svake godine je dostupno oko 40.000 ovih viza, što je ograničenje nepromijenjeno od stvaranja kategorije 1990. godine.
U svom najnovijem ažuriranju, američka vlada je rekla da će godišnja ograničenja za vizu za EB-3 biti resetirana s fiskalnom godinom koja je počela 1. oktobra. To bi omogućilo ambasadama i konzulatima da nastave sa podnošenjem zahtjeva za te vize.
Broj viza izdatih u oktobru nije dostupan. U septembru nije izdata nijedna EB-3 viza.
U saopćenju, Patty Jeffrey, predsjednica Američkog udruženja za međunarodnu zdravstvenu zaštitu, rekla je da zamrzavanje zahtjeva za vizu pogoršava nedostatak osoblja u američkom zdravstvenom sistemu.
Ona je rekla da je dio problema što nije dovoljno medicinskih sestara obrazovanih u SAD-u.
"Sve dok ne budemo mogli da ispravimo probleme sa kapacitetom koji prisiljavaju [američke] škole za medicinske sestre da odbiju hiljade kvalifikovanih kandidata godišnje, međunarodne medicinske sestre će ostati ključne za zapošljavanje dovoljnog broja medicinskih sestara", rekla je ona u izjavi za medije. "Ovo posljednje zamrzavanje viza zaustavlja protok kvalificiranih međunarodnih medicinskih sestara kada su američkim bolnicama najpotrebnije, a jedini način da se to ispravi je djelovanjem Kongresa."
Za Barbosu, to znači da ne zna koliko će joj vremena trebati da dobije dozvolu za rad u SAD kao medicinska sestra.
Strane medicinske sestre
U Brazilu, gdje živi Barbosa, postoji veliki broj diplomiranih medicinskih sestara.
Prema Semesp-u, organizaciji koja predstavlja visokoškolske ustanove u Brazilu, sestrinstvo je na petom mjestu na najnovijoj listi nezaposlenih diplomiranih studenata, pri čemu skoro 1 od 4 diplomaca ne može pronaći plaćeni posao.
Međunarodno vijeće medicinskih sestara, ili ICN, podiglo je uzbunu zbog toga što zemlja gube svoju radnu snagu medicinskih sestara zbog niske plaće i loših uslova rada.
Howard Catton, izvršni direktor ICN-a, također je pozvao na globalni kodeks za zapošljavanje kako bi se zaustavilo predatorsko zapošljavanje.
„Rečeno nam je da se regruteri [pojavljuju] na dan diplomiranja kako bi zaposlili medicinske sestre, ali nema povrata za zemlje koje ih gube. … Ako ćete zaposliti medicinske sestre iz zemlje s niskim prihodima koja je već u izazovu u smislu zdravstvene zaštite, jedan od pravih smislenih načina da se vrati je da kažemo: 'Mi ćemo se obavezati da ćemo izgraditi školu za medicinske sestre tako da zemlja može obrazovati više medicinskih sestara i zadovoljiti svoje potrebe', rekao je.
Na nedavnom samitu G20 u Rio de Janeiru, ICN je pozvao svjetske lidere da se posvete dugoročnim ulaganjima u obrazovanje medicinskih sestara, poboljšane uslove rada i bolju platu. Rezultat je bila deklaracija samita koja se službeno bavila praksama zapošljavanja koje privlače kvalifikovane profesionalce iz ranjivih nacija, u skladu sa pozivom ICN-a za etično upravljanje radnom snagom.
"Podržavamo jačanje obuke zdravstvene radne snage, uključujući i kroz Akademiju WHO", navodi se u deklaraciji, dodajući da postoji potreba za boljim uslovima rada, obrazovanjem i rodnom jednakošću u zdravstvenim profesijama.
Na G20 u Riju, predsjednik brazilskog nacionalnog zdravstvenog savjeta Fernando Zasso Pigatto prepoznao je potrebu za poboljšanjem i rekao da je važno da zemlje zadrže svoju radnu snagu.
„Zato što bi u idealnom slučaju zemlje trebale da obučavaju profesionalce kako bi odgovorili na njihovu lokalnu stvarnost“, rekao je on. "Ovi pojedinci žive u tim kontekstima i razumiju specifične potrebe svojih zajednica."
Pigatto se slaže da bi ljudima trebalo dozvoliti da se presele u druge zemlje da rade kao medicinske sestre ako to žele, ali je naglasio potrebu da se riješe osnovni uzroci nedostatka medicinskih sestara i bolje plate.
"Znamo da postoje zemlje koje ne ulažu [dovoljno]", rekao je on.
Catton iz ICN-a je rekao da će se sve dok se zemlje ne pozabave lošim plaćama, uslovima rada i nedostatkom ulaganja u obrazovanje, protok zdravstvenih radnika preko granica nastaviti, sa dugoročnim posljedicama i za zemlje pošiljateljice i za zemlje primateljice.
"Nitko ne stoji na putu prava pojedinačnih medicinskih sestara da se kreću i migriraju. ... To je sloboda koju apsolutno podržavamo. ... Ali kada se presele, kao i gubitak medicinske sestre za pružanje njege, postoji investicija koju te županije imaju, a koju takođe gube“, rekao je on.
Barbošina situacija naglašava širi izazov sa kojim se suočavaju zdravstveni sistemi širom svijeta.
Ali ona neće više čekati.
"Dođe do tačke, i desi se svakoj medicinskoj sestri ovdje u Brazilu, da se jednostavno umorimo", rekao je Barbosa.
Yan Boechat je doprinio ovom izvještaju.