Nacrt ovog zakona Vlada RS (jednog od dva bh. entiteta) je utvrdila na sjednici 23. marta.
U Bosni i Hercegovini(BiH), prema elektronskom registru udruženja i fondacija, trenutno radi oko 25.600 nevladinih organizacija. Od toga je u RS registrovano više od 7.500. Nema podatka koliko njih se finansira iz inostranstva.
Ministar pravde Bukejlović je pojasnio da se obaveza odnosi na iznos koji je doznačen neprofitnim organizacijama, naznaku uplatioca, kao i način na koji su ta sredstva utrošena polugodišnje, odnosno godišnje.
"Ministarstvo pravde će dalje to da prosljeđuje kako bi se vršila jedna vrsta nadzora nad zakonitošću rada", kazao je Bukejlović.
On je najavio i da će se zakonom "uvesti jedna vrsta inspekcijskog nadzora koji se vrši jednom godišnje".
"Uvodi se mogućnost da građani, republički organi, kao i sva druga fizička i pravna lica, koja su zainteresovana, izvrše jednu vrstu predstavke gdje će se vršiti i vanredna inspekcijska kontrola ovih organizacija", poručio je on.
Kao je rekao, cilj je "prevencija od zloupotrebe neprofitnih organizacija".
"Radi se o organizacijama koje kroz nelegalne novčane tokove koriste ova sredstva za jednu vrstu pravljenja društvene destrukcije, destabilizacije i eventualnog finansiranja terorističkih organizacija", rekao je Bukejlović.
On je dodao da je zadatak vlasti da zakonski reguliše transparentnost rada neprofitnih organizacija, s obzirom da se, kako je rekao, prema "Manivalu", Bosna i Hercegovina do 2020. godine nalazila među visoko rizičnim zemljama Evropske unije(EU).
"Manival" procjenjuje stepen usaglašenosti nacionalnih sistema za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma država članica Vijeća Evrope sa međunarodnim standardima.