Veliki broj ovih smrtnih slučajeva – njih oko 5.4 miliona – događa se u prvih pet godina života, a novorođenčad čine polovinu tog broja.
„Jednostavne stvari, poput lijekova, čiste vode, električne struje i vakcina bi mogle drastično reducirati ovaj broj“, kaže Laurene Chandy, stručnjak iz UNICEF-a. Međutim, ako se nešto hitno ne učini, do 2030. godine će umrijeti 56 miliona djece mlađe od 5 godina, od čega će polovinu činiti novorođenčad.
Globalno, polovina ovih smrtnih slučajeva u 2017. godini se dogodila na području supsaharske Afrike, gdje jedno od 13 djece umre prije navršene pete godine života. Prema zajedničkom izvještaju UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Svjetske banke, u zemljama sa visokim bruto nacionalnim dohotkom, taj broj iznosi jedan smrtni slučaj na 185 djece.
Djeca mlađa od pet godina najviše umiru zbog bolesti koje je moguće spriječiti ili liječiti, poput komplikacija u toku porođaja, upale pluća, dijareje, neonatalne sepse i malarije. Među starijom djecom – uzrasta od 5 do 14 godina – najčešći uzrok smrti su povrede, naročito davljenje i ozljede u saobraćajnim nesrećama.
Za većinu djece, najkritičnije je razdoblje prvog mjeseca života. U toku 2017. godine, 2.5 miliona novorođene djece je preminulo u toku prvog mjeseca nakon rođenja, a djeca rođena u područjima supsaharske Afrike i Južne Azije imaju devet puta veći rizik da će umrijeti u toku prvog mjeseca u odnosu na djecu rođenu u visokorazvijenim zemljama.
Uprkos ovim problemima, u izvještaju UN-a stoji kako svake godine sve manje djece umire. Broj smrti prije navršene pete godine života je u 2017. pao na 5.4 miliona sa 12.6 miliona, koliko je iznosio 1990. godine, dok je broj smrtnih slučajeva djece između 5. i 14. godine pao ispod miliona sa 1.7 miliona u 1990.