Više od 90 zemalja prisustvovalo je dvodnevnim pregovorima u švajcarskom alpskom letovalištu po nalogu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji su najavljeni kao "samit mira" iako Moskva nije bila pozvana.
Rusija je izdaleka ismijala događaj. Odluka Kine da se drži podalje samo je uvjerila da samit neće uspjeti postići cilj Ukrajine da ubijedi velike zemlje sa "globalnog juga" da se pridruže u izolaciji Rusije.
Brazil je prisustvovao samo kao "posmatrač". I na kraju, Indija, Indonezija, Meksiko, Saudijska Arabija i Južna Afrika su uskratile svoje potpise na saopćenju sa samita, iako su neka sporna pitanja izostavljena u nadi da će dobiti širu podršku.
Ipak, konferencija je pružila Kijevu priliku da pokaže podršku zapadnih saveznika za koju kaže da treba da nastavi borbu protiv daleko većeg neprijatelja.
„Na invaziju Rusije na Ukrajinu u punom obimu odgovaramo ne samo punom odbranom ljudskih života, već i punom diplomatijom“, rekao je Zelenski.
Lideri, uključujući potpredsjednicu SAD-a Kamalu Harris, njemačkog kancelara Olafa Šolca i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, okupili su se u planinskom ljetovalištu Burgenstock.
Američki predsjednik Joe Biden, koji je prošle sedmice boravio u Evropi na drugim događajima, nije prisustvovao uprkos javnim pozivima Zelenskog.
Linije fronta u Ukrajini jedva da su se pomjerile od kraja 2022. godine, uprkos desetinama hiljada mrtvih na obje strane u nemilosrdnom rovovskom ratu, najkrvavijim borbama u Evropi od Drugog svjetskog rata.
U svojoj završnoj riječi, švicarska predsjednica Viola Amherd upozorila je da je "put pred nama dug i izazovan".
Rusija je, kao i nedeljama, ismijavala skup.
"Niko od učesnika 'mirovnog foruma' ne zna šta tamo radi i koja je njegova uloga", rekao je Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije, a sada zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti zemlje.
'OVO NE MOŽE DALJE'
Nakon početnih ukrajinskih uspjeha u kojima je Kijev odbio napad na glavni grad i povratio teritoriju u prvoj godini rata, velika ukrajinska kontraofanziva korištenjem doniranih zapadnih tenkova je propala prošle godine. Ruske snage i dalje drže petinu Ukrajine i ponovo napreduju, iako sporo. Više od dvije godine nisu vođeni mirovni pregovori.
"Znamo da mir u Ukrajini neće biti postignut u jednom koraku, to će biti putovanje", rekla je šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, pozivajući na "strpljenje i odlučnost".
"To nisu bili mirovni pregovori jer (ruski predsjednik Vladimir) Putin nije ozbiljan u pogledu okončanja rata, on insistira na kapitulaciji, on insistira na ustupanju ukrajinske teritorije - čak i teritorije koja danas nije okupirana."
U nedostatku jasnog puta za okončanje rata, Zelenski je naglasio praktična pitanja, kao što su nuklearna sigurnost i osiguranje zaliha hrane iz Ukrajine, jednog od najvećih svjetskih izvoznika žitarica.
U konačnoj deklaraciji samita poziva se na obnovu kontrole Ukrajine nad nuklearnom elektranom u Zaporožju i njenim lukama u Azovskom moru.
Ali u skladu sa skromnijim navedenim ciljevima konferencije, izostavljena su teža pitanja o tome kako bi moglo izgledati poslijeratno rješenje za Ukrajinu, da li bi se Ukrajina mogla pridružiti NATO savezu ili kako bi povlačenje trupa s obje strane moglo funkcionirati.
"Što više saveznika može da se nađe da kažu 'Stvari ovako ne mogu dalje', 'Ovo je previše', 'To je prekoračenje granice', to takođe povećava moralni pritisak na Rusku Federaciju", rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer.
Kako su se nedjeljni razgovori okrenuli pitanjima sigurnosti hrane i nuklearne energije, neki lideri su rano otišli.
Nijedna zemlja se nije oglasila da bude domaćin još jednog takvog sastanka, uz primjetnu tišinu iz Saudijske Arabije, koji se razmatra kao moguće buduće mjesto održavanja. Ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan Al Saud rekao je da je kraljevstvo spremno pomoći mirovnom procesu, ali bi održivo rješenje ovisilo o "teškom kompromisu".
Od početnih mirovnih pregovora u prvim mjesecima nakon invazije u februaru 2022., Ukrajina je dosljedno tražila od Rusije da se povuče sa svoje zemlje, dok je Moskva zahtijevala priznanje svoje vladavine nad teritorijom koju su njene snage zauzele.
Prošle sedmice, u izjavama koje su bile jasno usmjerene na konferenciju, Putin je rekao da Rusija neće zaustaviti rat sve dok Kijev u potpunosti ne povuče svoje snage iz četiri provincije koje Moskva samo djelimično kontroliše i tvrdi da ih je anektirala. Kijev je to brzo osudio kao zahtjev za predaju.
"Naravno da... savršeno razumijemo da će doći vrijeme kada će biti potrebno razgovarati s Rusijom", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba. "Ali naš stav je vrlo jasan: nećemo dozvoliti Rusiji da govori jezikom ultimatuma kao što sada govori."
Zapadni lideri na samitu su podržali odbijanje Kijeva da pregovara pod takvim uslovima.
"Mršavi mir sa pokoravanjem predstavljalo bi opasan presedan za sve", rekla je italijanska premijerka Giorgia Meloni.