Linkovi

Švicarski samit: Teritorijalni integritet Ukrajine preduslov za mir


Plenarnu sjednica na Samitu o miru u Ukrajini, u luksuznom odmaralištu Buergenstock, blizu Lucerna, Švajcarska, 16. juna 2024.
Plenarnu sjednica na Samitu o miru u Ukrajini, u luksuznom odmaralištu Buergenstock, blizu Lucerna, Švajcarska, 16. juna 2024.

Sedamdeset i osam zemalja koje prisustvuju dvodnevnom međunarodnom samitu o miru u Ukrajini u Švicarskoj, potpisalo je dokument u kojem se kaže da "teritorijalni integritet" Ukrajine treba da bude osnova za mirovni sporazum s Rusijom i da Kijev treba da uđe u dijalog s Moskvom o okončanju rata.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan bio je na sastanku i pozdravio je približavanje stavova skoro 100 nacija i institucija kao "ogroman uspjeh".

Ono što je ovaj samit uradio jeste da definiše šta je suštinski karakter – suštinski temelj – kako izgleda pravedni mir, a to su principi Povelje Ujedinjenih nacija, principi međunarodnog prava, pojam suvereniteta i teritorijalnog integriteta, i osnovni stav da nijednoj naciji ne bi trebalo dozvoliti da osvoji drugu naciju silom. Tačka”, rekao je Sullivan.

Tokom konferencije za novinare u Švicarskoj, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da postoje dva načina da se Rusija prisili na mir. Prvi je diplomatski, drugi sa jakom odbranom i moćnom vojskom.

"Najveći uspjeh za nas je, naravno, kraj rata. To nije uspjeh, to je jedina mogućnost postojanja na ovom svijetu, jedina poštena mogućnost života. I učinićemo sve da rat završi Danas je samo prvi korak, ali je snažan“, rekao je.

Rusija nije pozvana da prisustvuje samitu u odmaralištu Burgenštok u Švajcarskoj, što je smanjilo nade da će se postaviti put ka miru. Kina, ključni saveznik Rusije, nije prisustvovala konferenciji, a Brazil je učestvovao samo kao posmatrač.

Indija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su među onima koji nisu potpisali završni dokument, u kojem su istaknuta pitanja nuklearne sigurnosti, sigurnosti hrane i razmjene zarobljenika.

Šefovi država prisustvuju plenarnoj sjednici ukrajinskog mirovnog samita, u Stansstadu kod Lucerna, Švicarska, 16. juna 2024.
Šefovi država prisustvuju plenarnoj sjednici ukrajinskog mirovnog samita, u Stansstadu kod Lucerna, Švicarska, 16. juna 2024.

Ukrajinska djeca, ključne tačke za mir

U deklaraciji se takođe poziva na povratak deportovane ukrajinske djece njihovim porodicama.

Katarski premijer Sheikh Mohammed bin Abdulrahman Al Thani rekao je na sastanku da je njegova zemlja bila domaćin razgovora sa ukrajinskom i ruskom delegacijom o ponovnom spajanju ukrajinske djece sa njihovim porodicama, što je do sada rezultiralo spajanjem 34 djece.

Ukrajinska vlada smatra da je 19.546 djece deportovano ili prisilno raseljeno, a ruska povjerenica za prava djeteta Marija Lvova-Belova je ranije potvrdila da je najmanje 2.000 odvedeno iz ukrajinskih sirotišta.

Što se tiče sigurnosti hrane, diskusije su se fokusirale na to kako su uništavanje ukrajinske plodne zemlje, kao i stalni rizici koje tamo predstavljaju nagazne mine, izazvali pad ukrajinske poljoprivredne proizvodnje i izvoza. To je dovelo do krize globalnog izvoza hrane jer je Ukrajina prije rata bila dio svjetske žitnice.

Artiljerijski napadi na brodove u Crnom moru takođe su povećali troškove pomorskog transporta.

Na sastanku o nuklearnoj sigurnosti razmatrana je nesigurna situacija u pogledu sigurnosti i sigurnosti ukrajinskih nuklearnih elektrana, posebno Zaporožja, gdje su svi reaktori zatvoreni od sredine aprila.

Dugo putovanje do mira

Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u nedjelju da, iako je samit približio mir Ukrajini, pravi mir neće biti postignut u jednom koraku, a put će zahtijevati strpljenje i odlučnost.

"Biće to putovanje", rekla je.

Ursula Von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, lijevo, šeta sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Samitu o miru u Ukrajini, u ljetovalištu Buergenstock, Švicarska, 16. juna 2024. (Michael Buholzer/Keystone preko AP)
Ursula Von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, lijevo, šeta sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Samitu o miru u Ukrajini, u ljetovalištu Buergenstock, Švicarska, 16. juna 2024. (Michael Buholzer/Keystone preko AP)

Švicarska predsjednica Viola Amherd, koja je bila domaćin događaja, rekla je na završnoj konferenciji za novinare da "trajno mirovno rješenje mora uključivati obje strane" i priznala da je "put pred nama dug i izazovan".

Zelenskyy nije rekao da li je spreman direktno se uključiti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u pregovore o okončanju sukoba, iako je u prošlosti isključivao direktne razgovore s njim.

"Rusija može sutra započeti pregovore s nama, ne čekajući ništa, ako se povuku sa naših legalnih teritorija", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare na kraju samita u Švicarskoj.

Rusija ne želi mir, to je činjenica“, dodao je Zelenski. "Rusija i njeno rukovodstvo nisu spremni za pravedan mir, to je činjenica."

Kremlj reaguje

Kremlj je u nedjelju rekao da bi Ukrajina trebala "razmisliti" o Putinovim zahtjevima da Ukrajina odustane od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u i odustane od četiri provincije koje Rusija sada polaže: Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson.

"Trenutna dinamika situacije na frontu jasno nam pokazuje da se ona nastavlja pogoršavati za Ukrajince", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

"Vjerovatno je da će političar koji stavlja interese svoje zemlje iznad svojih i interesa svog gospodara razmisliti o takvom prijedlogu", rekao je Peskov.

Rusko napredovanje, ukrajinski dronovi

Rusija je u nedjelju tvrdila da su njene trupe zauzele selo Zagrine na jugu Ukrajine, nastavljajući napredovanje na liniji fronta.

Ruski novinar poginuo je u napadu dronom na istoku Ukrajine, u blizini grada Vuhledara, objavila je u nedjelju njegova novinska organizacija News.ru. Područje u regionu Donbas na istoku Ukrajine obilježile su žestoke borbe u posljednja tri mjeseca.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je ukrajinski dron "namjerno pogodio ruskog novinara koji je pripremao izvještaj u tom području", dva dana nakon smrti drugog ruskog dopisnika u blizini linije fronta.

"Ovo je drugi napad na medijske radnike u sedmici, s istim potpisom", rekla je portparolka ministarstva Marija Zaharova, okrivljujući Ukrajinu.

Ukrajina nije komentarisala ove optužbe.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Reutersa, agencije France-Presse i Associated Pressa.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG