Trump je izazvao žestoke kritike zapadnih zvaničnika zbog sugestije da neće zaštititi zemlje koje nisu uspjele da ispune ciljeve transatlantskog vojnog saveza za odbranu, te će čak ohrabriti Rusiju da ih napadne.
Tokom vikenda, komentari favorita za republikansku predsjedničku nominaciju visili su nad Minhenskom sigurnosnom konferencijom, velikim godišnjim okupljanjem političkih i vojnih zvaničnika i diplomata koja je često barometar američko-evropskih odnosa.
Evropski lideri su zabrinuti ne samo za budućnost NATO-a ako Trump pobijedi aktuelnog predsjednika Joea Bidena u novembru, već i zbog zadržavanja paketa pomoći Ukrajini od 60 milijardi dolara u američkom Kongresu, jer republikanci zahtijevaju mjere bezbjednosti granica kako bi usvojili zakon.
Ukrajinski i zapadni lideri kažu da je paket od vitalnog značaja jer se kijevske snage bore skoro dvije godine nakon početka ruske invazije. Moskva je u nedjelju saopćila da je preuzela potpunu kontrolu nad devastiranim gradom Avdiivka na istoku Ukrajine.
Evropski lideri se obraćaju američkim zakonodavcima, poslovnim liderima i „think tankovima” u sklopu napora da utječu na Trumpov tabor i prije njegovih kontroverznih komentara od prije sedam dana.
Među njihovim argumentima: Evropa troši više na odbranu i učiniće više; takva potrošnja i pomoć Ukrajini donosi milijarde američkim kompanijama za proizvodnju oružja; i zaštita Evrope projektuje američku snagu na Kinu – glavni fokus Trumpove vanjske politike.
"Mi Evropljani moramo mnogo više voditi računa o vlastitoj sigurnosti, sada i u budućnosti", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na konferenciji u luksuznom hotelu Bayerischer Hof, kojoj je prisustvovalo desetine američkih poslanika.
"Spremnost da se to učini je veoma velika," izjavio je on.
Vlastiti interesi
Scholz i drugi evropski lideri, poput holandskog premijera Marka Ruttea - favorita za sljedećeg šefa NATO-a - insistirali su da postaju ozbiljniji u pogledu odbrane jer je to u njihovom vlastitom interesu, a ne zbog Trumpa.
Ali oni imaju za cilj da ubijede Trumpa i njegove sljedbenike da bi pridržavanje NATO-a, kao što je to činio tokom svog mandata uprkos glasnim žalbama, bilo dobro i za njih.
"U interesu SAD-a je imati NATO savez sa jakim saveznicima koji mogu ojačati američki utjecaj", rekao je norveški premijer Jonas Gahr Stoere za Reuters u Minhenu.
Krajem prošlog mjeseca, sadašnji generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg otputovao je u SAD u posjetu koja je dijelom osmišljena da proda savezništvo i podršku Ukrajini Trumpovom taboru.
"Novac koji se dodjeljuje Ukrajini, veliki dio tog novca završava u Sjedinjenim Državama. Zato što oni kupuju oružje - na primjer, Javeline - od proizvođača odbrane u Sjedinjenim Državama", rekao je Stoltenberg u Minhenu.
Pozivajući se na zabrinutost SAD-a zbog Kine, rekao je: "Sjedinjene Države predstavljaju 25% svjetskog BDP-a. Zajedno sa saveznicima iz NATO-a, mi predstavljamo 50% svjetskog BDP-a i 50% svjetske vojne moći. Dakle, sve dok smo zajedno, bezbjedni smo."
Evropski lideri kažu da njihova veća potrošnja na odbranu odražava stav da Rusija sada predstavlja daleko veću prijetnju sigurnosti.
To također odražava rastući stav među evropskim vladama da će morati preuzeti više odgovornosti za svoju sigurnost u nadolazećim godinama, bez obzira na to ko pobijedi na sljedećim predsjedničkim izborima u SAD-u.
"SAD će vremenom, mislim, biti manje sklone osjećanju da moraju u potpunosti osigurati evropsku sigurnost", rekao je za Reuters letonski ministar vanjskih poslova Krisjanis Karins.
Očekuje se da će osamnaest od 31 članice NATO-a ispuniti ciljnu potrošnju na odbranu od najmanje 2% BDP-a ove godine, u odnosu na 11 u 2023. godini, kaže alijansa. Njemačka i Francuska, najveće ekonomije Evropske unije, su među onima koje očekuju da će postići cilj.
Prema procjenama NATO-a, SAD su 2023. godine potrošile oko 3,5% svog BDP-a na odbranu.
Hladan tuš
Ali odbrana je mnogo više od cifara potrošnje. SAD također donose moć supersile, svoj nuklearni arsenal i komandnu strukturu koju predvode SAD u NATO-ovu odbranu Evrope.
Koliko će argumenti Evropljana imati utjecaja na Trumpa i republikanske poslanike, otvoreno je pitanje.
Američki republikanski senator J. D. Vance - istaknuti podržavalac Trumpa - pružio je nešto poput hladnog tuša minhenskoj publici.
Rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju Evropi, a Amerikanci i Evropljani ne mogu obezbijediti dovoljno municije da poraze Rusiju u Ukrajini.
"Ima mnogo loših momaka u cijelom svijetu. I mnogo više me zanimaju neki od problema u istočnoj Aziji u ovom trenutku nego u Evropi", rekao je Vance.
Pozdravio je povećanu evropsku potrošnju na odbranu i rekao da ne očekuje da će se Trump povući iz NATO-a ako se vrati u Bijelu kuću. Ali on je rekao da će se Washington dalje fokusirati na Aziju kako bi Evropa morala biti vojno sposobnija.
"Ne radi se samo o potrošenom novcu - koliko bi mehanizovanih brigada Njemačka mogla da iznese sutra? Možda jednu?" pitao.
"Američki sigurnosni pokrivač omogućio je da evropska sigurnost atrofira."