Istraživanje Harvard Business Review pokazuje kako se starosno doba koristi kao izgovor za diskriminaciju žena. Istraživači su razgovarali sa 913 žena koje su liderke u četiri američke industrije: visoko obrazovanje, vjerske neprotfitne organizacije, pravosuđe i zdravstvo.
"Nijedno starosno doba nije pogodno za ženu da bude liderka. Ili je previše mlada, ili previše stara, ili je previše brzo", kaže za Glas Amerike Amy Diehl, jedna od koautorica izvještaja i istraživačica rodne ravnopravnosti.
Žene koje su na rukovodećim položajima, a imaju manje od 40 godina često neko greškom nazove pomoćnim osobljem.
"Neke su nazivane potcjenjujućim nadimcima, kao što su 'mala' ili 'klinka'. Deficit kredibiliteta je još jedan problem, i to su posebno primijetile žene koje nisu bijele. Moraju da se predstave tako što će da izrecituju svoj CV, kako bi im vjerovali", dodaje Diehl.
Žena na poslu. (Photo courtesy of Alexis Potak)
Žene između 40 i 60 godina starosti se posmatraju za osobe sa previše porodičnih obaveza, kao i da je teško sa njima sarađivati. Menopauza je također jedan od razloga zašto se ne zapošljavaju starije žene, kaže Diehl.
Sa druge strane, žene preko 60 se posmatraju kao previše blizu penzije da bi dobile unapređenje, tako da kao da nije isplativo ulagati u njihov profesionalni razvoj.
"Godinizam okrenut prema polu i dalje ostaje jedan od socijalno prihvaćenih načina da se uglavnom diskriminišu žene", navela je za Glas Amerike Leanne Dzubinski, koautorica izvještaja i profesorica menadžmenta u Asbury teološkom seminaru.
Dok se muškarci od 40 i 50 godina smatraju iskusnim i da su u najboljim godinama, žene istih starosnih doba i statusa u karijeri se posmatraju drugačije, kaže Amber Stephenson, koautorica izvještaja i profesorica menadžmenta na Clarkson univerzitetu u New Yorku.
"Smatraju ih manje kompetentnim ili manje vrijednim za organizaciju, manje inovativnim, te da nisu sposobne za unapređenje ili preuzimanje rukovodećih odgovornosti", navela je Stephenson u pisanoj izjavi za Glas Amerike.
Prema najnovijoj studiji, neki koledži su riješili da ne zapošljavaju žene u kasnim četrdesetim jer imaju previše posla oko porodice i u menopauzi su.
Sve ovo navodi na zaključak da ne postoji pravo starosno doba za ženu da bude na rukovodećem položaju.
"I dok je nekada bilo ideja o optimalnom dobu, kada su žene smatrane najsposobnijim ili najiskusnijim, sada to nismo našli u ovom istraživanju", istakla je Stephenson.
Godinizam prema ženama je toliko ukorijenjen da će eliminisanje ove diskriminacije zahtijevati promjene u organizacijama u samom korjenu, kulturi, strukturi i stereotipima, prema Dzubinski, koja je sa Diehl napisala knjigu "Stakleni zidovi: Razbijanje šest predrasuda koje su prepreka za žene da se zaposle".
"Predložile smo pristup, 'zamijeni mjesta, pa probaj'. Ako je nekoj ženi uskraćena neka mogućnost, šefovi zreba da se zapitaju da li bi isti komentar imali o njenom muškom kolegi. Ako mladi muškarci 'imaju potencijal', dok su mlade žene 'previše mlade' i dok stariji muškarci imaju 'ogromno iskustvo i mudrost', starije žene više 'nisu u najboljim godinama', e to je godinizam prema ženama na poslu", kaže Dzubinski.
Istraživačice također žele da poruče neke preporuke rukovodiocima koji imaju moć i odgovornost da stvore zdravu radnu atmosferu za sve zaposlene.
"Kao i sve vrste rodnih diskriminacija, godinizam vrlo može da se riješi. Znamo šta je problem, a znamo i kako da ga riješimo", navela je Dzubinski.