Međutim, Ured visokog predstavnika nije ništa službeno potvrdio, a vlade takozvane kvinte – SAD-a, Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke – nisu izrazile stav.
Povodom te šutnje, Glas Amerike se obratio State Departmentu za službeni stav Vlade SAD-a.
„Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristit”, poručio je glasnogovornik State Departmenta, te dodao da će SAD podržati „bilo koju odluku koju visoki predstavnik donese”.
Glasnogovornik je odbio komentirati detalje eventualnih reformi.
„U ovom trenutku nećemo komentirati potencijalne reforme koje se navode u medijima. Ponavljamo, odluka o korištenju Bonskih ovlasti je isključiva nadležnost Ureda visokog predstavnika”, navodi se u odgovoru.
Za razliku od suzdržanog stava State Departmenta, pojedini članovi Europskog parlamenta se nisu ustručavali da kritiziraju navodni nacrt koji su mediji prenijeli, pogotovo kada je u pitanju cenzus od tri posto za biranje delegata u Domu narodu Federacije BiH.
Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.
Druge izmjene se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, vitalni nacionalni interes i još neke izmjene.
Holandska zastupnica u Evropskom parlamentu Tineke Strik je rekla da će reforme koje mediji najavljuju „produbiti etničku segregaciju i izbornu diskriminaciju”.
Klemen Groselj, slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu, upozorio je da dužnost OHR-a „da slijedi najviše legalne norme i principe utemeljene u odlukama Evropskog suda za ljudska prava, a ne da slijedi lične političke aspiracije”.
Mađarska zastupnica Katalin Cseh smatra da navodne izmjene „prijete da dodatno podijele Bosnu i Hercegovinu po etničkim linijama”.
Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.
Pripadnik jedne od vladajućih stranaka Michael Roth (Socijaldemoratska partija) je poručio na Twiterru da „Bosni i Hercegovini konačno treba novi demokratski Izborni zakon koji će etnički podijeljenu zemlju pretvoriti u državu ravnopravnih građana. Planovi visokog predstavnika Christiana Schmidta ne odgovaraju ni ovim vodećim principima ni posljednjoj odluci Bundestaga”.
Njemački parlament je 8. jula usvojio rezoluciju koji naglašava, među ostalom, da su „akcije Milorada Dodika i Dragana Čovića osmišljene da unište BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva”.
Najopširniju analizu navodnih reformi je napisala berlinska organizacija Democratization Policy Council, prozivajući najavljene reforme „propasti morala” i „izbornim inženjeringom”.
Dragan Čović i Andrija Plenković, predsjednici sestrinskih stranaka HDZ-a iz BiH i Hrvatske, ipak imaju pozitivno mišljenje o najavljenim reformama.
Plenković ih smatra ključem deblokiranja političke scene u BiH, te da su „odskočna daska za status kandidata za članstvo u EU koja je budućnost BiH, a Hrvatska želi uzeti BiH 'pod ruku' i pomoći joj da ide u tom smjeru. To je naša politika, iskrena, susjedska i prijateljska”.
Čović je rekao kako bi se izmjenama Izbornog zakona minimalno ispravila greška prema Hrvatima u BiH.
Protesti ispred OHR-a, 25. juli 2022.
Za razliku od HDZ-a, bošnjačke i građanske u Federaciji BiH kažu da su izmjene Izbornog zakona koje predviđaju uvođenje cenzusa diskriminatorne i žestoko su protiv toga.
Dok Schmidt šuti izmjenama Izbornog zakona, pred Uredom visokog predstavnika u Sarajevu odvijaju se protesti koji su počeli u ponedjeljak uvečer.