Biden najavio novu vojnu pomoć Ukrajini od 700 miliona dolara

ARHIVA - Američki predsednik Džo Bajden potpisuje zakonski predlog u Beloj kući, 9. maj 2022. (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 700 miliona dolara, koji obuhvata raketne sisteme koji mogu da precizno pogode ciljeve na udaljenosti do 80 kilometara.

"Sjedinjene Države će biti uz ukrajinske partnere i nastaviti da Ukrajinu snabdijevaju oružjem i opremom da bi se odbranila", poručio je Biden u saopštenju.

Biden je najavio plan da Kijevu pošalje artiljerijske raketne sisteme visoke mobilnosti HIMARS nakon što je dobio uvjeravanja ukrajinskih vlasti da ih neće koristiti za napade na ciljeve na ruskoj teritoriji. Biden je postavio taj uslov da bi pokušao da izbjegne eskalaciju rata u Ukrajini, prenijela je agencija Reuters.

Visoki zvaničnik Pentagona rekao je novinarima da će SAD u početku poslati četiri raketna sistema Ukrajini, i da će biti potrebne oko tri sedmice da se ukrajinske snage obuče.

"Ni jedan sistem neće preokrenuti rat. Ovo je borba nacionalne volje...dug, težak konflikt", rekao je Kolin Kal, podsekretar za odbranu.

Ukrajina je tražila višecijevne sisteme za lansiranje raketa (MLRS), da bi imala oružje dužeg dometa kojim bi mogla da pogodi ruske trupe i zalihe oružja.

"Ukrajinci su nas uvjerili da ove sisteme neće koristiti za mete na ruskoj teritoriji", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Washingtonu.

Osim raketa, novi paket američke vojne pomoći obuhvata municiju, radare, dodatne protivtenkovske raketne sisteme Javelin, helikoptere, saopštili su američki zvaničnici.

Rusija je optužila SAD da "dodaju ulje na vatru" slanjem naprednih raketa Ukrajini. Džonatan Fajner, zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, rekao je za kablovsku mrežu CNN da je Biden upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina direktno, i javno, na posljedice ukrajinske invazije.

"Radimo upravo ono što smo rekli da ćemo raditi. Rusija je sama kriva za to, time što je izvršila invaziju na suverenu zemlju", naglasio je Fajner.

Komentarišući upozorenja Rusije, podsekretar za odbranu je naglasio da Moskva nema pravo veta na zapadnu pomoć Ukrajini da brani svoju teritoriju.

Biden: Ne želimo rat sa Rusijom

Predsjednik Biden rekao je u utorak da je odlučio da Ukrajini obezbijedi "naprednije raketne sisteme i municiju" kao dio napora SAD da pomognu Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, koja je ušla već u četvrti mjesec.

Biden je u autorskom članku u New York Timesu napisao da su Sjedinjene Države pomogle Ukrajini oružjem i municijom kako bi ojačale svoju poziciju na bojnom polju i na kraju u mirovnim pregovorima sa Rusijom.

"Neprovocirana agresija, bombardovanje porodilišta i kulturnih centara i prisilno raseljavanje miliona ljudi čine rat u Ukrajini dubokim moralnim pitanjem", rekao je Biden.

Odluka o slanju naprednijeg naoružanja uslijedila je nakon ranije nevoljnosti od strane Bidenove administracije. Sam Biden je u ponedeljak rekao da Sjedinjene Države neće slati rakete "koje mogu da pogode Rusiju".

Arhiva - Raketni sistem M142 Marinskog korpusta SAD tokom vežbi u Kaliforniji, 18. maja 2014.

AP je citirao visoke zvaničnike administracije koji su rekli da novi paket naoružanja, koji bi trebalo da bude detaljno predstavljen u srijedu, uključuje rakete srednjeg dometa koje mogu da putuju oko 70 kilometara. Zvaničnici su takođe rekli da je Ukrajina dala uvjeravanja da njene snage neće ispaljivati rakete na rusku teritoriju.

Biden je u utorak napisao da ne želi rat sa Rusijom.

"Koliko god da se ne slažem sa gospodinom Putinom i da smatram da su njegovi postupci sramotni, Sjedinjene Države neće pokušati da dovedu do njegovog svrgavanja u Moskvi", rekao je Biden. "Sve dok SAD ili naši saveznici ne budu napadnuti, mi nećemo biti direktno angažovani u ovom sukobu, bilo slanjem američkih trupa da se bore u Ukrajini ili napadom na ruske snage. Ne ohrabrujemo niti omogućavamo Ukrajinu da vršu udare izvan svojih granica".

Rusija je preuzela kontrolu nad polovinom ili više istočnog ukrajinskog grada Sjeverodonjecka koji igra ključnu ulogu u pokušaju Moskve da zauzme industrijski region Donbasa, priznali su u utorak gradonačelnik grada i ukrajinski regionalni guverner.

Regionalni guverner Luganska, Serhij Gajdaj, rekao je da poslije višednevnih žestokih borbi između ruskih i ukrajinskih trupa, snage Moskve kontrolišu veći dio grada, ali ga nisu opkolile.

On je u onlajn objavi rekao da je intenzivno rusko granatiranje onemogućilo isporuku humanitarnih zaliha ili evakuaciju 13.000 ljudi koji se još uvijek nalaze u devastiranom gradu koji je nekada imao 100.000 stanovnika.

Gradonačelnik Oleksandr Striuk rekao je agenciji AP da su ruske snage, u"frenetičnom naletu", zauzele pola grada.

"Grad se u suštini nemilosrdno uništava blok po blok", rekao je Striuk. On je rekao da se nastavljaju teške ulične borbe zajedno sa artiljerijskim bombardovanjem.

U međuvremenu, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je u utorak da će embargo EU na većinu uvoza ruske nafte značiti da će Rusija dobiti "manje resursa, manje finansijskih resursa za hranjenje ratne mašinerije".

Borelj je rekao da iako EU ne može da spriječi Rusiju da prodaje drugim kupcima, evropske zemlje bile su njen "najvažniji klijent" i da će morati da prihvati niže cijene.

Lideri EU složili su se kasno u ponedeljak da zabrane dvije trećine uvoza ruske nafte kao dio kompromisnog sporazuma o povećanju pritiska na Moskvu, uzimajući u obzir ekonomske efekte na neke zemlje EU koje se više oslanjaju na ruske isporuke nafte.

Embargo prekida dotok ruske naftu koja se isporučuje morem, a oslobađa naftu koja se uvozi cjevovodima.

Mađarska, bez izlaza na more, zaprijetila je da će se suprotstaviti ograničenjima uvoza nafte, što bi bio korak koji bi ugušio napore za koje je potreban konsenzus svih članica EU.

Ostali dijelovi paketa sankcija uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja pojedincima, a isključivanje najveće ruske banke, Sberbanke, iz SVIFT globalnog sistema finansijskih transfera. Evropska unija takođe zabranjuje tri ruska državna emitera da distribuiraju sadržaj u zemljama EU.

Lideri EU su se takođe složili da Ukrajini pruže 9,7 milijardi dolara pomoći za ekonomiju zemlje i napore za rekonstrukciju.

U izveštaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.