"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."
U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.
Komentari Jen Psaki su suprotni onima koje je Biden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Biden je rekao: "Da, to je naša obaveza."
Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale posle predsednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lloyda Austina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Biden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."
Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Washingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom, upozorio je Washington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.
"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana', jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.
On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.
Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.
"Strateška neodređenost"
Ovo nije prvi put da je Biden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Georgeu Stephanopoulosu u augustu, Biden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan".
Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bidenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.
Dok Biden možda nije imao namjeru da nagovijesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.
Bidenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore, kaže Matthew Kroenig, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bidenov instinkt da brani Tajvan."
Cilj Bidenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Max Bergmann iz Centra za američki progres.
"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."
Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.
Kineska hipersonična raketa
Financial Times je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila a ne projektila.
Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete ali podjednako opasni jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenjivu putanju zbog čega ih je teže locirati.
Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Biden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Austin je nedavno izjavio da Washington pažljivo prati kineski razvoj ovog savremenog sistema.