"Stav Sjedinjenih Država o genocidu u Srebrenici je dugotrajan i nepokolebljiv", odgovor je neimenovanog predstavnika za medije američkog Stejt departmenta, na upit Glasa Amerike povodom tvrdnji ministra Vladimira Leposavića iznijetih u parlamentu Crne Gore koje su u dijelu međunarodne i crnogorske javnosti shvaćene kao negiranje i relativizacija genocida počinjenog u Srebrenici jula 1995. godine.
Reakciji State Departmenta prethodio je stav Evropske unije koja je istakla da odbacuje i osuđuje svako poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici, poručila je Ana Pisonero Hernandez portparolka Evropske komisije.
"EU je unija vrijednosti. Poricanje dobro dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući ratne zločine, ili revizionizam, protivriječi najfundamentalnijim od tih vrijednosti", objavila je Pisonero Hernandez na društvenoj mreži Twitter - povodom tvrdnji crnogorskog ministra Vladimira Leposavića koje su u dijelu crnogorske javnosti shvaćene kao negiranje i relativizacija genocida počinjenog u Srebrenici.
Ona je podsjetila da je 2020. obilježena 25 godišnjica genocida u Srebrenici, kako je ocijenila, jednog od najmračnijih poglavlja moderne evropske istorije. Poručila je da je krajnje vrijeme da svi politički lideri u regionu prednjače u odavanju počasti žrtava i promociji pomirenja.
"Očekuje se da će svaka zemlja koja teži pridruživanju EU poštovati i promovisati vrijednosti demokratije, ljudskih prava, tolerancije i pravde u EU. To uključuje postupanje sa žrtvama genocida s krajnjim poštovanjem i dostojanstvom", istakla je Pisonero.
Prije nje, u nedelju se oglasila ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, koja je saopštila da je zabrinuta zbog komentara koji bacaju sumnju na to što se dogodilo u Srebrenici 1995.
"Tražimo jasnoću i nadamo se da će Vlada Crne Gore nedvosmisleno osuditi masakr i nazvati ga onakvim kakav je bio - genocid", poručila je Ambasada SAD na nalogu društvene mreže Twitter.
Amnesti International: Negiranje genocida uvreda za žrtve
Izjave crnogorskog ministra pravde, koje bacaju sumnju u događaje u Srebrenici, su u potpunosti neprihvatljive i potencijalno opasne, ocijenila je za Glas Amerike nevladina organizacijja za zaštitu ljudskih prava “Amnesty International”.
“Međunarodni sudovi su nedvosmisleno dokazali, na osnovu ubjedljivih forenzičkih i drugih dokaza, da ubistvo više od 8.000 muškaraca i dječaka 1995. godine predstavlja genocid”, navela je u pisanom odgovoru na upit Glasa Amerike Jelena Sesar, predstavnica Amnestija zadužena za Balkan i Evropsku uniju.
Sesar je poručila da su “istorijski revizionizam i negiranje genocida”, iako možda politički korisni, “protivni pravnim činjenicama” i da “predstavljaju uvredu za žrtve i njihove porodice, od kojih mnoge i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih voljenih”.
“Sve razvijenija kultura negiranja genocida koju vidimo u nekoliko bivših jugoslovenskih zemalja prijeti da podstakne dalju netoleranciju i naslje i ozbiljno podriva bilo kakvu realnu šansu za pomirenje u regionu. Umjesto što dovode u pitanje utvrđene činjenice i šire dezinformacije, vlasti bi trebalo da priznaju zločne i javno osude opasni istorijski revizionizam kroz kampanju podizanja svijesti o genocidu u obrazovanju”, zaključila je Sesar.
Vlada Crne Gore osuđuje sve zločine
Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić saopštio je u ponedeljak da ništa od onoga što mu se spočitava u, kako je kazao monstruoznoj i opasnoj kampanji, a povodom izjava o priznanju genocida u Srebrenici, nije istina, te da ostavku neće dati, jer je traže" oni koji su dokazali da uporno ignorišu pravo na jednakost, čak i za žrtve, koji pokušavaju da sakriju kriminalnu prošlost i postratni profiteri, koji nijesu doprinijeli pomirenju naroda", prenosi RTCG.
"Ništa od navedenog nije istina. Ono što sam rekao i što želim da ponovim, i to prevashodno zbog osjećanja svojih sugrađana Muslimana i Bošnjaka, jeste da ni lično ni kao javni funkcioner nisam negirao zločin genocida u Srebrenici. U odgovoru na poslaničko pitanje sam takođe jasno naglasio da ne osporavam pravnu obaveznost odluka međunarodnih organizacija i sudova. Pitanje da lično priznam zločin genocida, i pored toga što ga nikada nisam negirao, ne zaslužuje, da se na njega uopšte odgovori", ističe se u saopštenju Leposavića i dodaje da je "riječ o slučaju povodom kog još uvijek traju i mogu biti vođeni novi sudski postupci".
Saopštenjem se oglasila i Vlada Crne Gore koja je poručila da "poštuje kontinuitet međunarodnih obaveza Crne Gore, kao i odluke svih međunarodnih institucija", među kojima je i "Deklaracija o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta u kojoj se osuđuje zločin genocida u Srebrenici počinjen 1995. godine, kao i svi drugi ratni zločini tokom sukoba u SFRJ".
U saopštenju se navodi da "Vlada Crne Gore niti želi, niti može da mijenja odluke međunarodnih sudova, ali ni da jedne narode proglašava genocidnim, a druge svetim, jer je to suprotno načelu da je svaki zločin pojedinačan, da ima konkretne izvršioce i nažalost, konkretne žrtve i da za takve zločine uvijek odgovaraju konkretni pojedinci.
„Vlada na čelu sa premijerom Krivokapićem osuđuje sve zločine učinjene od bilo koga i solidariše se sa porodicama svih žrtava bilo kog zločina“, navodi se u saopštenju.
Takođe se dodaje da "premijer Krivokapić zajedno sa ministrom pravde Leposavićem i ostalim članovima Vlade izražava dubok pijetet prema svim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije i poziva da se prestane sa svim vrstama politikanstva i manipulacije žrtvama".
„Pomirenje među narodima i državama regiona od najveće su važnosti za Vladu Crne Gore“, saopšteno je iz Vlade.
Osude i u Crnoj Gori
Reagovanje EU, SAD i Amnestija uslijedilo je nakon nedavne izjave ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava koji je na sjednici Skupštine Crne Gore 26. marta rekao da je odluka Međunarodnog suda za ratne zločine o genocidu u Srebrenici bazirana na stavu Haškog tribunala koji je, kako je rekao, kompromitovan jer je prikrio dokaze o zločinima nad Srbima na Kosovu.
On je rekao da ne može da prizna ili ne prizna događaj o kom nema saznanje, ali da je, kako se izrazio, spreman da prizna da je učinjen zločin kada se to nedvosmisleno utvrdi.
“Svakako neću sporiti pravnu važnost odluka međunarodnih tijela, niti ću sporiti pravo Bošnjaka i Muslimana da u srcima ovaj zločin doživljavaju kao trajnu patnju i tragediju. Spreman da pokloni svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice jer su to žrtve mojih prijatelja i sugrađana i to i ovom prilikom činim", rekao je tada Leposavić.
Izjavu Leposavića ranije su oštro osudili predstavnici opozicije, lokalnih organizacija za ljudska prava i Islamske zajednice u Crnoj Gori.
Međunarodni sud pravde u Hagu, presudom iz 2007. donijetom po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), utvrdio je odgovornost Srbije koja prema mišljenju suda nije spriječila i kaznila zločin genocida u vezi sa događajima u Srebrenici jula 1995, dok su istom presudom direktnim izvršiocima genocida označeni vojska i policija Republike Srpske (RS).
U periodu od 11. do 22. jula 1995. pošto je području Srebrenice, koje je bilo pod zaštitom Ujedinjenjih nacija, prešlo pod kontrolu Vojske Republike Srpske kojom je komandovao prvostepeni haški osuđenik Ratko Mladić - ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka.
Ratko Mladić, bivši ratni komandant bosanskih Srba, osuđen je novembra 2017. prvostepenom presudom pred Haškim tribunalom na doživotnu robiju zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata, terorisanja građana Sarajeva tokom opsade tog grada i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Donošenje drugostepene presude, nakon žalbenog postupka, očekuje se u maju 2021. godine.
Vaš browser ne podržava HTML5
Selmina sećanja o ratu