Popisni ured objavio je u četvrtak da je njihovo prebrojavanje, koje se realizuje jednom u deceniji, prošle godine pokazalo da 331,4 miliona ljudi živi u SAD-u, što je samo 7,4% više nego u 2010. To je najsporiji decenijski rast od početka popisa 1790. godine, osim tokom Velike depresije 1930-ih.
Međutim rasni i etnički sastav zemlje se mijenjao. Ljudi su se češće selili u gradska područja, obično u južne i zapadne države, a Amerikanci su često napuštali manje zajednice, dodatno smanjujući njihovu populaciju.
Ljudi koji se identifikuju kao bijelci ostali su najveća skupina stanovništva u SAD-u - 204,3 miliona - ali je ukupan broj opao za 8,6% u odnosu na 2010.
Sljedeća najveća skupina, odnosno ljudi koji su se identifikovali kao Hispanoamerikanci ili Latinoamerikanci, ukupno broji 62,1 milion ljudi u 2020. godini, dio je to američke populacije koji je tokom decenije porastao za 23%.
Osoba koje se identifikuju s dva ili više rasnih naslijeđa ukupno je 33,8 miliona, što je povećanje od 276% u odnosu na 2010. Afroamerikanci su imali ukupno 46,9 miliona, ali kao skupina su zaostajali za ljudima koji su se identifikovali kao "neka druga rasa" ili u kombinovanoj skupini, sa ukupnim brojem od 49,9 miliona. Azijskih Amerikanaca bilo je ukupno 24 miliona, američkih Indijanaca i starosjedioca Aljaske bilo je 9,7 miliona, a samo "starosjedilaca sa Havaja i drugih pacifičkih otočana" 1,6 miliona.
Neki demografi kažu da bi bijelo stanovništvo do 2045. godine moglo i dalje biti najveća pojedinačna skupina, ali će ih vjerojatno nadjačati mješavina drugih rasnih skupina, uključujući Latinoamerikance, Afroamerikance, Azijske Amerikance i druge.
Polovica ili više od rasta zabilježenog među američkim manjinama u posljednjoj deceniji dolazi od Hispanoamerikanaca, koji su udvostručili svoj udio u stanovništvu zemlje u posljednje tri decenije.
Ruralne zajednice u SAD-u suočile su se sa depopulacijom od 2010. do 2020. Više od polovine američkih okruga (52%) imalo je manje stanovništva do kraja decenije.
Popis 10 najvećih gradova u zemlji ostao je nepromijenjen u posljednjoj deceniji, a u vrhu je New York s 8,8 miliona stanovnika. Svih 10 najvećih gradova imalo je milion ili više stanovnika po prvi put, s najbržim rastom velikih gradova (11,2%) u Phoenixu, Arizona, na jugozapadu.
Zvaničnici popisa rekli su da je broj stanovnika pokazao da je 312 od 384 gradska područja u SAD-u dobilo stanovnike između 2010. i 2020., a 72 su izgubila stanovnike. Najbrži rast stanovništva imao je centar The Villages na Floridi, penzionerska zajednica popularna među sjevernjacima koji se žele preseliti na Floridu zbog toplih zima. Zabilježen je porast od 39% sa oko 93.000 ljudi na oko 130.000.
Reorganizacija
Osim snimanja podataka koji otkrivaju ko su zapravo Amerikanci, podaci popisa imaće važnu ulogu u američkoj politici. Državni zakonodavci u većem dijelu zemlje - ili politički nezavisne komisije u nekim državama - koristiće te informacije za precrtavanje geografskih linija za kongresne i državne zakonodavne okruge, koji će se u većini slučajeva vjerovatno koristiti na izborima do 2030. godine.
Republikanci i demokrate često su pokušavali povući granice u svoju korist tamo gdje kontrolišu državna zakonodavna tijela, gomilajući što je moguće više vjerojatnih birača svojih protivnika u nekoliko izbornih okruga u nadi da će osvojiti većinu ostalih.
Mali je broj država, međutim, usvojio korištenje nezavisnih komisija za preoblikovanje svojih zakonodavnih okruga, nadajući se da će proces koji se događa jednom u deceniji na taj način biti pošteniji za obe političke stranke.
U svakom slučaju, prekrajanje okruga svake decenije dovodi do brojnih tužbi obe stranke, od kojih svaka tvrdi da je druga nepravedno iskrivila proces u svoju korist, ostavljajući sucima da konačno utvrde tačne geografske linije.
Očekuje se da će ovaj put prekrajanje koje će se dogoditi u većem dijelu zemlje biti posebno sporno.
U novembru 2022., politička kontrola Kongresa je pod znakom pitanja, pred izbore za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, a republikanci trebaju uzeti samo pet mandata kako bi preuzeli kontrolu od demokrata. Analitičari kažu da bi državna zakonodavna tijela pod kontrolom republikanaca to mogla osigurati samo preraspodjelom.
Trećina mjesta u Senatu, koja su sada ravnomjerno podijeljena s 50 republikanaca i 50 demokrata, takođe su spremna za osvajanje, ali popis nema uticaja na glasanje, budući da svaku državu predstavljaju dva senatora, bez obzira na broj stanovnika.
U Predstavničkom domu demografske promjene u SAD-u uticaće na broj predstavničkih mjesta u 13 država, pri čemu će Teksas pod kontrolom republikanaca dobiti dva mjesta, pet država će dobiće po još jednog kongresmena, a sedam država izgubiće po jedno mjesto.
Čini se da bi veći rast stanovništva u južnim državama u posljednjoj deceniji, gdje raste broj kongresnih predstavnika, pogodovao republikancima, dok bi manji rast u sjevernim državama mogao u najvećoj mjeri naštetiti demokratskim izbornim šansama u narednim godinama.