Predsjednik Donald Trump je 1. juna 2017, saopštio da je donio odluku o povlačenju iz Pariskog sporazuma, navodeći da se obećanjima koje su dale SAD nepošteno ekonomski opterećuju američki radnici, kompanije i poreski obaveznici.
"Sjedinjene Države su smanjile sve vrste emisije štetnih gasova, dok ujedno razvijamo ekonomiju i pružamo građanima pristup priuštivoj energiji. Naši rezultati govore sami za sebe: američka emisija zagađivača vazduha koji utiču na ljudsko zdravlje i životnu sredinu smanjena je za 74% između 1970. i 2018. Emisija gasova koji izazivaju efekat staklenika opala je za 13% u periodu između 2005. i 2017., dok je naša ekonomija porasla za 19 procenata", saopštio je sekretar Pompeo.
Protest zbog klimatskih promjena održan je na Wall Streetu 7. oktobra 2019.
"Američki pristup uzima u ozbir realnost globalne energetske mješavine i koristi sve izvore energije i tehnologije na ekološki ispravan i efikasan način, a to uključuje fosilna goriva, nuklearnu i obnovljivu energiju. U međunarodnim klimatskim razgovorima, nastavićemo da nudimo realističan i pragmatičan model - koji podržava veliki broj rezultata iz stvarnog svijeta - pokazujući da inovacija i otvorena tržišta vode ka većem prosperitetu, smanjenoj emisiji i sigurnijim izvorima energije", navodi se u saopštenju.
Sekretar Pompeo istakao je da će Amerika nastaviti da radi sa globalnim partnerima da bi se ojačala "otpornost na uticaj klimatskih promjena" i svijet bio spreman da odgovori na prirodne katastrofe. Dodao je da će SAD, kao i ranije, nastaviti da se bave istraživanjem i inovacijama, i da jačaju ekonomiju, uz uporedo smanjenje emisije štetnih gasova, i zaključio da će nastaviti da "pružaju podršku prijateljima i partnerima širom planete."
Trijumfalna kapija bila je osvetljena zelenim u čast stupanja na snagu Pariskog sporazuma 4. novembra 2016.
Pariskim sporazmom, skoro 200 zemalja je postavilo nacionalne ciljeve za smanjenje ili kontrolu zagađenja. Sporazum je postignut 2015., uz veliko angažovanje SAD i Kine, i stupio na snagu 4. novembra 2016.
Prema odredbama sporazuma, nijedna zemlja nije mogla da se povuče u prve tri godine.
Udarac globalnoj borbi protiv klimatskih promjena
Ako Trump ne osvoji drugi mandat na izborima 2020., sljedeći predsjednik bi mogao da se vrati poštovanju dogovora za samo 30 dana, izjavio je Andrew Light, bivši klimatski pregovarač u State Departmentu za vrijeme administracije Baracka Obame, koji sada radi za neprofitni Institut svjetskih resursa.
On i drugi stručnjaci smatraju da bi povlačenje SAD, drugog najvećeg zagađivača ugljen dioksidom i najveće svjetske ekonomije, nanijelo štetu borbi protiv klimatskih promjena.
"Globalni ciljevi ne mogu da se ispune ako svi ne obave svoj dio posla a SAD moraju da se uključe u igru", kaže Gregg Marland, profesor nauke o zaštiti životne sredine sa državnog univerziteta Apalača, koji je dio globalne mreže naučnika koji prate emisije ugljen dioksida na planeti. "Mi smo drugi najveći igrač. Šta se dešava u igri ako mi pokupimo loptu i odemo kući?"
Neko drugi, možda najveći zagađivač - Kina, će preuzeti lidersku ulogu u globalnoj borbi, kaže Jake Jacoby, ekonomista Masačusetskog instituta tehnologije koji je ko-osnivač Zajedničkog programa nauke i politike globalnih promena na tom univerzitetu.
"Kazna za SAD nije ekonomski gubitak. Kazna je - sramota, zato što je diskreditovano američko liderstvo", ističe on.
Klimatske promjene, koje izaziva sagorijevanje uglja, nafte i gasa, već je dovelo do toga da se svijet zagrejao za jedan Celzijusov stepen od kraja 1800-ih, zbog čega je došlo do masovnog topljenja leda na globalnom nivou, ekstremnih vremenskih uslova i promjene u hemijskom sastavu okeana. Naučnici predviđaju da će se stanje, do kraja veka, još pogoršati, u zavisnosti od toga koliko se ugljen dioksida otpusti u atmosferu, i temperature će porasti za nekoliko stepeni a nivo okeana za skoro jedan metar.
Trump od 2017. obećava da će se povući iz Pariskog sporazuma i često pogrešno predstavlja uslove sporazuma, koji su dobrovoljni. U oktobru ga je nazvao ogromnim transferom bogatstva sa Amerike na druge zemlje i rekao da je sporazum jednostran. Međutim, to nije tačno, kažu stručnjaci.
Na primjer, američki cilj, koji je postavila Obamina administracija, bio je da se emisija ugljen dioksida smanji do 2025. za 26%do 28% u poređenju sa nivoima iz 2005. To znači oko 15% u poređenju sa nivoima iz 1990.
Jedan od globalnih protesta zbog globalnog zagrijevanja održan je u Mumbaju u Indiji, 27. septembra 2019.
Cilj Evropske unije je da smanji zagađenje emisijom ugljen dioksida do 2030. za 40% u odnosu na nivoe iz 1990., što je veće od američkog obećanja, ističe Rob Jackson, sa Univerziteta Stanford, dio grupe naučnika koji prate emisiju ugljen dioksida širom svijeta. Britanija je već nadmašila taj cilj.
"Američko učešće u sporazumu nije porez za američke građane i nema velikog prenosa bogatstva", ističe Nigel Purvis, koji je bio glavni klimatski pregovarač State Departmenta u administracijama Billa Clintona i Georgea W. Busha. "Sporazum, zapravo, ne obavezuje nijednu zemlju na bilo kakve finansijske isplate."
Formalni izlazak iz Pariskog sporazuma je loš, ali je u ovom trenutku, poslije višegodišnje retorike, više simboličan, kaže Kim Cob, naučnica fakulteta Georgia Tech. Kaže da je više brinu Trumpove druge akcije, kao što je borba protiv strožih standarda o emisiji štetnih gasova i dozvoljenoj kilometraži automobila koju je uvela Kalifornija, ili ukidanje regulative o elektranama na ugalj.
Prema najnovijim projekcijama federalne Administracije za informacije o energetici, SAD nisu na putu da ispune svoje obaveze iz Pariskog sporazuma.