"Osuđujuća presuda je od ključne važnosti zbog toga što je nasilje bilo toliko očigledno i postoji snimak, što je onemogućilo policiju da plasira svoju verziju priče, što se inače dešava u ovakvim situacijama", kaže Šila Bedi, profesorka prava na Nortvestern univerzitetu.
Ali, presuda Dereku Šovinu neće da utiče na uzrok problema - način na koji se policija odnosi prema manjinskim zajednicama u Americi - ako i drugi policajci ne budu odgovarali za to što rade, kaže Bedi.
"I dok se to ne desi, ne treba da slavimo ovu presudu kao pobjedu".
Policajci koji brutalno postupaju prema Afroamerikancima često i ne budu izvedeni pred sud, a oni kojima se to ipak desi, bivaju oslobođeni češće nego da za nešto odgovaraju.
To uključuje i oslobađajuće presude polijcajcima u slučajevima smrti Filanda Kastilja u Mineapolisu i Terensa Kračera u Tulsi.
Jedanaest policajaca, uključujući Šovina, je osuđeno za ubistvo, a zatvorske kazne idu od šest godina do doživotnog zatvora, u prosjeku oko 15 godina, kaže profesor krivičnog prava Filip Stinson.
Državni tužilac Minesote Kit Elison smatra da je presuda Šovinu korak ka strožem kažnjavanju policajaca, ali istovremeno poziva da se usvoje zakoni koji će promijeniti način obavljanja policijskog posla, jer presuda sama po sebi "nije dovoljna".
Pošto je javnost bila veoma zainteresovana za slučaj ubistva Džordža Flojda, pažnja je usmjerena na to kako se policija ophodi prema crncima, ali može da utiče i na neke buduće porote i njihovo povjerenje u policijsku verziju priče.
"Ovako ekstremni slučajevi, po prirodi stvari, zainteresuju javnost, ali ne moraju uvijek da rezultiraju reformama. Šta bi ovde konkretno bila reforma, da se ne kleči nekome na vratu 9 i po minuta?", pita se Džefri Krejmer iz konsultanske firme Gidepost Solutions.
Ono što bi mogli da promijeni stanje na terenu i natjera policajce da dvaput razmisle o upotrebi sile, je činjenica da su protiv Šovina svjedočili i policajci, uključujući i njegovog šefa.
Činjenica da postoji snimak Flojdovog ubistva takođe bi mogla da odvrati policajce od primjene sile, kažu eksperti.
Ipak, profesor prava i bivši detektiv njujorške policije Kirk Burkhalter upozorava da se od policije možda traži previše, posebno kada je riječ o situacijama u kojima zakon krše osobe sa mentalnim problemima.
"U mnogim situacijama, policija donosi pogrešnu odluku, ali mnoge od tih situacija ne bi ni trebalo da rješava policija".
Državni tužilac Elison vjeruje da je presuda Šovinu dobra prilika da se popravi odnos policije i manjinskih zajednica.
"Ne možete da zaliječite prljavu ranu. Gdje nema povjerenja, nema ni bezbjednosti", kaže Elison.