Policija od New Yorka do Los Angelesa rastura protestne kampove, ponekad nasilno, i skuplja demonstrante.
U Sjedinjenim Državama, gdje su i pravo na javnu kritiku vlade i pravo na okupljanje u znak protesta protiv njene politike sadržani u Ustavu, raspršivanje protesta je osjetljiva tema.
Ali dok savezni zakon garantuje slobodu govora, ta sloboda nije neograničena.
Rev. Martin Luther King Jr., desno, u pratnji velečasnog Ralpha D. Abernathyja, u sredini, procesiran je od strane poručnika gradske policije D.H. Lackeyja u Montgomeryju, Alabama, 23. februara 1956. godine.
Biranje građanske neposlušnosti
Tokom stoljeća, savezni sudovi su utvrdili da su neka ograničenja govora, posebno vezana za "vrijeme, mjesto i način" na koji se izgovara, zakonski dozvoljena.
Polazeći barem od Pokreta za građanska prava, članovi protestnih pokreta u SAD-u često su svjesno i namjerno kršili ta ograničenja, upuštajući se u ono što je opšte poznato kao građanska neposlušnost.
U državama širom zemlje, demonstranti koji demonstriraju protiv rata u Gazi suočili su se s raznim optužbama, uključujući neovlašteni upad u posjed i nezakonito okupljanje. Mnogi od uhapšenih se mogu suočiti sa zatvorom, pojavljivanjem pred sudijom i mogućim zakonskim sankcijama. Studenti demonstranti mogu se suočiti i sa internim kaznama univerziteta.
Prvi amandman obavezuje vladu
Prvi amandman na Ustav SAD garantuje Amerikancima pravo na slobodu govora i okupljanja. On glasi: "Kongres neće donijeti zakon... kojim bi se ograničila sloboda govora ili štampe; ili pravo ljudi da se mirno okupljaju i podnose peticiju Vladi za ispravljanje pritužbi."
Međutim, važno je napomenuti da Prvi amandman obavezuje samo savezne i državne vlade, a ne privatne pojedince i institucije.
"Na javnom univerzitetu, Prvi amandman će regulisati šta ta institucija može učiniti u odnosu na demonstrante", rekla je za Glas Amerike Vera Eidelman, advokatica u Projektu govora, privatnosti i tehnologije Američke unije za građanske slobode. Nasuprot tome, privatni univerziteti su slobodni da utvrde svoja pravila o dozvoljenom govoru.
"Vlada može nametnuti sadržajno neutralna pravila, što znači da se ne mogu zasnivati na poruci koju izražavaju demonstranti koji razumno shvataju vrijeme, mjesto ili način protesta", rekla je Eidelman.
U praksi, to često znači ograničenja u stvarima kao što je korištenje pojačanog govora kasno u noć i kampovanje na javnim mjestima.
"Takva pravila, koja su neutralna po sadržaju i razumna su i nemaju za cilj potiskivanje poruke, općenito su dostupna vladi da ih primjenjuje", rekla je ona.
Propalestinska demonstrantkinja uhapšena na Univerzitetu Teksas u Austinu, Teksas, 29. aprila 2024.
Nisu svi neutralni
Zagovornici građanskih sloboda su istakli da se čini da su neke od mjera koje se poduzimaju protiv protesta primjeri da vlada djeluje kako bi ugasila određene vrste govora, što nije dozvoljeno Prvim amandmanom.
U Teksasu, koji ima državni zakon koji štiti pravo studenata da protestuju u kampusu, guverner Greg Abbott je ipak preventivno najavio da neće biti dozvoljeno održavanje propalestinskih protesta na Teksaškom univerzitetu u Austinu i poslao službenike za provođenje zakona da spriječi okupljanje demonstranata.
Abbott je rekao da blokira protest jer bi bio "antisemitski" - tvrdnja za koju su zagovornici građanskih prava rekli da ne opravdava potiskivanje govora.
"Bili smo veoma zabrinuti zbog onoga što smo vidjeli na UT Austinu", rekao je za Glas Amerike Alex Morey, potpredsjednik za zagovaranje kampusa u Fondaciji za individualna prava u obrazovanju.
"Mi smo imali velike prigovore na to, jer smo rekli: 'Ovo ne razbijate građansku neposlušnost ili čuvate kampus od nasilja. Vi sprječavate mirne proteste i kažete da je to zasnovano na gledištu'", rekao je on.
Uticaj hapšenja
Za hiljade demonstranata koji su se suočili s hapšenjem u proteklih nekoliko sedmica, posljedice mogu biti široke.
U Austinu su, na primjer, optužbe za većinu desetina demonstranata privedenih tokom Abottovog preventivnog napada gotovo odmah odbačene. Oni su brzo pušteni iz pritvora nakon što su tužioci našli malo osnova za podizanje optužnice.
Međutim, prema Trisha Trigilio, višem stručnom advokatu u Projektu reforme krivičnog prava ACLU-a, uticaj na druge demonstrante mogao bi biti ozbiljniji.
U SAD policija može zakonski zadržati osobu u pritvoru 48 sati prije nego što bude izvedena pred sudiju i formalno optužena za nezakonite aktivnosti.
"Hapšenje može biti prilično nasilno, a narednih nekoliko dana nakon hapšenja kada se ljudi drže u zatvoru takođe mogu biti štetni", rekla je Trigilio za Glas Amerike. "Demonstranti bi mogli izostati s posla i ostati bez posla. Uhapšeno je mnogo studenata, a propuštaju važne rokove koji vode do finala i mature. Ljudi su hapšeni krajem mjeseca, a najam se plaćao u vrijeme kada je mnogo ljudi u zatvoru."
"Čućete ljude u policiji kako govore o zatvoru na 'samo nekoliko dana', ali to je zapravo zaista ozbiljno", rekao je Trigilio. "Ova hapšenja mogu imati zaista trajne posljedice."
Policijski autobus pun demonstranata uhapšenih na Univerzitetu Kolumbija polazi sa ulaza u kampus 30. aprila 2024. u Njujorku.
Razne optužbe
Vrste optužbi sa kojima se demonstranti suočavaju značajno se razlikuju. Neke su relativno manje, a maksimalna kazna se sastoji od novčane kazne. Drugi se, međutim, suočavaju s mnogo ozbiljnijim posljedicama, uključujući neke od studenata uhapšenih na Univerzitetu Kolumbija, koji su provalili i zauzeli zgradu kampusa prije nego što ih je policija uklonila.
"Vidjeli smo ljude optužene za krivična djela", rekla je Trigilio. "Ovdje u New Yorku, ljudi su optuženi za provalu. Vrlo je uobičajeno, kada imate ovakvu emocionalnu vezu između policije i demonstranata, da policija optužuje ljude za pružanje otpora hapšenju ili napad na policajca. Vaše optužbe poput napada i provale mogu biti uzdignute u krivična djela u zavisnosti od jurisdikcije u kojoj se nalazite."
U SAD-u, osuda za krivično djelo može biti ozbiljan teret. U nekim državama, zločincima je oduzeto pravo glasa, a u mnogim slučajevima krivično djelo će zakomplikovati nečije izglede za zapošljavanje.
Ali čak i sama optužba za krivično djelo može biti štetna, s obzirom da mnoge nadležnosti zahtijevaju od optuženih da uplate jemstvo prije nego što budu pušteni iz pritvora.
"Nedavna studija je pokazala da većina Amerikanaca ne može priuštiti hitne troškove od 400 dolara", rekla je Trigilio. "I vrlo je uobičajeno da gotovinska kaucija zahtijeva uplate veće od toga kako bi ljudi izašli iz zatvora."