Ali iako se slažu sa njegovim ključnim spoljnopolitičkim ciljevima, uključujući suočavanje sa globalnim usponom autoritarnosti, oni i dalje preduzimaju mjere Bajdenove administracije - kao i američki neprijatelji, kažu analitičari i diplomate.
Oni kažu da je 78-godišnji Biden već pokazao kako promjena u Ovalnom kabinetu može da podstakne značajne političke promjene uz obećanje da će ih se dogoditi još - ne samo u Sjedinjenim Državama, već i širom svijeta.
Posmatrači u Evropi i Aziji hvale lidera SAD zbog toga što stavlja naglasak na multilateralnu saradnju i potrebu za koordiniranim globalnim naporima za borbu protiv klimatskih promjena. Najnoviji naglasak na važnosti saveza oštar je raskid sa Bidenovim neposrednim prethodnikom Donaldom Trumpom, napominju.
Biden je "resetovao globalnu agendu jačanjem međunarodne saradnje, preusmjeravajući se sa jednostranog pristupa kako bi iskoristio snagu saveznika i globalnih institucija da vide opipljive rezultate“, kaže Sidart Tivari, glavni predstavnik za Aziju u Banci za međunarodna poravnanja. Govorio je tokom internet diskusije koju su organizovali britanski Financial Times i japanske poslovne novine Nihon Keizai Šimbun.
I u Evropi se Bidenu daju visoke ocjene, a neki komentatori sugerišu da se, uprkos svojim godinama, Biden može pretvoriti u transformativnog vođu.
"Politika 'izbacuje' dvije vrste lidera", piše uticajni britanski kolumnista Filip Stefens. "Postoje oni koji zauvijek posežu za kišobranom i drugi, mnogo manje brojni, koji su krenuli da promijene vrijeme".
"Zadatak ponovnog otkrivanja moći pokretačke snage pao je na 78-godišnjaka koji se uselio u Bijelu kuću".
Stefens i drugi ističu korake koje Biden preduzima kod kuće kako bi ponovo uspostavio moć vlade i pokušao da zaliječi što su Trumpovi kritičari nazivali američki "necivilnim" politički ratom uz plan ekonomske ekspanzije koji se poredi sa "New Dealom" (Novim planom) Frenklina Ruzevelta iz 1930-ih.
Kongres je već donio mjeru ekonomskog podsticaja od 1,9 hiljada milijardi dolara, a Bijela kuća se zalaže za masovni infrastrukturni i obrazovni paket koji bi mogao da pomogne u smirivanju socioekonomskih strepnji glasača bijele radničke klase koji su pobjegli iz Demokratske stranke i podržali populističkog Trumpa.
Ekonomija
Mnogi analitičari kažu da će ekonomski učinak Amerike biti presudan ako SAD želi da obnovi svoje globalno vođstvo. "Osim ako se ekonomija SAD ne oporavi, mislim da diplomatija SAD neće moći da se oporavi od Trumpove ere", kaže Ričard MekGregor iz australijske istraživačke institucije Institut Lovi.
Ekonomski oporavak može pomoći Bidenu da ispravi neke američke podjele, smatra Džordž Loflman, akademik sa britanskog Univerziteta Varvik. Ali primjećuje: "Predsjednik Joe Biden se nalazi pred neizmjernim zadatkom da okupi duboko podijeljenu naciju koja ostaje u sukobu oko ključnih pitanja od imigracije do borbe protiv klimatskih promjena i trajnog naslijeđa ropstva i rasizma u Sjedinjenim Državama".
Domaći uspjeh postići će veći spoljnopolitički uspjeh, priznaju posmatrači. Te dvije stvari su povezane. "U svojih prvih 100 dana, predsjednik SAD preduzeo je hvale vrijedne korake za suzbijanje klimatskih promjena, uključujući uspostavljanje pristupa 'cjelokupne vlade', ponovno pridruživanje Pariskom sporazumu i uključivanje stručnjaka za klimu kako bi preduzeli mjere u celoj administraciji", kažu akademici Entoni Frogat i Rebeka Peters.
Pišući u novinama britanskog instituta za politiku Chattam Housea, duo upozorava da se "pravi izazov tek nadvija":
"Da bi SAD potvrdile svoju legitimnost po pitanju klime u politički podijeljenom okruženju kod kuće, Biden mora istovremeno da da prioritet akcijama unutrašnje politike, istovremeno obnavljajući međunarodne saveze kako bi pokazao da njegova administracija može da ispuni svoje dugoročne obaveze".
Iako su kreatori politike s obje strane Atlantika odlučni u želji da poprave pohabane odnose i stabilne demokratije izazvane neviđenim domaćim političkim previranjima i izazazovima koje nameću autoritarne sile, postoji spoznaja da će put koji je pred nama biti težak za navigaciju. Postignut je brzi dogovor o nizu pitanja i sa Briselom i sa Washingtonom, željnim bliže saradnje.
Ostaju značajne razlike, međutim. Bidenov tim susreće se sa istim vjetrovima koji su doprinijeli zaoštravanju euroatlantskih veza, prvo tokom mandata Baraka Obame, a zatim u mnogo većoj mjeri pod Trumpom, koji su Evropu prepoznali kao ekonomskog protivnika i prigovarali po pitanju svrhe NATO-a.
Sve vlade zemalja EU pozdravile su Bidenov cilj revitalizacije američko-evropskih veza i odahnule zbog toga što je suparnički rječnik minuo. Međutim, Washington se sada suočava sa EU koja se okreće ka unutrašnjosti, sa blokom usredsređenim na zaštitu svog postpandemijskog tržišta i zaštitu svojih industrijskih šampiona, kažu analitičari i odlučni da postanu samostalni globalni igrači. Sve ovo će vjerovatno pogoršati neka trgovinska i geopolitička trvenja.
Transatlantski konsenzus nakon Drugog svjetskog rata takođe se komplikuje podjelama unutar bloka oko najboljih načina za rukovanje rastućom moći komunističke Kine i načinom upravljanja revanšističkom (osvetničkom) Rusijom, dodaju oni. To dovodi neke populističke evropske vlade u posebno nezgodan položaj - uključujući Mađarsku. Mađarski premijer Viktor Orban optužen je za sjedenje na dvije stolice između Zapada i autokratija Rusije i Kine.
"U transakcionom svijetu trumpovske spoljne politike bilo je sasvim u redu da su mnogi evropski lideri, poput Viktora Orbana, radili u limbu između istočnih autokratija i zapadnih demokratija. Trenutno moraju da biraju stranu", rekla je Čeh Katalin, liberalna mađarska političarka, tokom onlline rasprave između EU zakonodavaca o Bidenovih prvih 100 dana. Domaćin diskusije bio je Višegrad Insight, debatna platforma sa sjedištem u Varšavi.
Ali Bidenova više konfrontaciona strategija prema Kini predstavlja probleme i Evropi u cjelini, prema učesnicima diskusije. "Naš izazov je da održimo trgovinu sa Kinom, dok istovremeno održavamo savezništvo sa Sjedinjenim Državama. Neće biti lako", rekao je Radosłav Sikorski, evropski poslanik i bivši poljski ministar spoljnih poslova.
Preopterećenost se takođe vidi kao rizik pred Bidenovom administracijom uz zastrašujući broj spoljnopolitičkih izazova koje treba prevazići, uz - nikako na poslednjem mjestu - zaustavljanje širenja koronavirusa i sprovođenje vakcinacije. Do sada je Bidenova administracija dobila visoke ocjene za miješanje jasnog pragmatizma i idealizma u načinu na koji postupa s Rusijom, Kinom i Iranom, nudeći štapove i šargarepu.
"Gospodin Biden pokušava dvosmjernu politiku, pokušavajući odjednom da se odupre i poveže sa takvim režimima: da ograniči njihove teritorijalne ambicije i obeshrabri njihove kršenja ljudskih prava i transnacionalno miješanje, dok sa njima radi tamo gde bi se njihovi interesi mogli preklapati sa američkim", ocijenio je britanski časopis The Economist.