Kako se bliži njegov stoti dan na položaju - tradicionalno trenutak kada se procjenjuje učinak predsjednika i njegove administracije od stupanja na položaj - ostvario je brojna od tih obećanja - ali u nekim oblastima nije uspio da ih realizuje.
Bidenova obećanja iz kampanje mogu da se podijele u tri široke kategorije, bez obzira na političku sferu kojoj pripadaju.
Prvo - bile su tu lake stvari koje je predsjednik mogao da ostvari prvog dana na položaju, potezom svog penkala kada bi objavio neku uredbu. Zaključno sa 15. aprilom, Biden je potpisao 49 različitih uredbi i memoranduma, daleko više od prethodnika u novijoj istoriji. Donald Trump ih je potpisao 36, Barak Obama 34, a Džordž Buš Mlađi - 12.
Nešto teže za ostvarivanje, ali i dalje u domenu nadležnosti izvršne grane vlasti, bile su druge političke promjene i inicijative, za čiju će primjenu biti potrebno određeno vrijeme, ali mogu da se ostvare bez članova Kongresa.
Na kraju, bila su tu velika obećanja o obnavljanju odnosa dvije velike stranke. Biden je najavio da će raditi na tome da poveže republikance i demokrate kako bi zajedno radili na pitanjima važnim za zemlju.
U širokom spektru političkih oblasti, Biden je brzo ostvario većinu obećanja iz prve grupe, i neka iz druge kategorije, ali skoro da nije imao ikakvog uspjeha u postizanju dvostranačke saradnje u Kongresu.
Klima
Biden je brzo ostvario lake pobjede u pitanjima koja se odnose na klimu i globalno zagrijavanje. U prvih osam dana na položaju, objavio je da će se SAD ponovo pridružiti Pariskom klimatskom sporazumu i objavio niz uredbi kojima su zaustavljeni projekti koji se dovode u vezu sa visokom emisijom štetnih gasova, kao što je gasovod Kistoun XL. Takođe je objavio da će Senat ratifikovati međunarodni ugovor o smanjenju proizvodnje hidrofluorougljenika (HFC).
U četvrtak, predsjednik je održao obećanje da će organizovati međunarodni klimatski samit i okupio je svjetske lidere na virtuelnoj konferenciji uoči 26. Konferencije UN o klimatskim promjenama koja se održava u Glazgovu u novembru. Obećao je da će do 2030. SAD prepoloviti ispuštanje štetnih gasova u atmosferu, koristeći nivoe iz 2005. kao mjerilo.
ARHIVA - Elektrana na ugalj u Glenroku u Vajomingu, 27. jula 2018.
Bidenovo obećanje da će stvoriti novu energetsku infrastrukturu u SAD, od stanica za napajanje električnih vozila do "pametne" elektromreže, dio je velikog zakonskog paketa o obnovi infrastrukture koji je trenutno u proceduri razmatranja u Kongresu.
Druge inicijative su se sporije ostvarivale. Obećanje da će 30 odsto američkog kopna i vode biti podvrgnuto zahtjevima koji se odnose na konzervaciju nije pretvoreno u neki zvanični vladin prijedlog. Administracija, takođe, još radi na načinima da navede avio-industriju i druge grane saobraćaj da se obavežu na smanjenje emisije štetnih gasova.
Oružje
Jednostavno rečeno, nema mnogo toga što se lako može ostvariti u debati o kontroli oružja u SAD. Ranije ovog mjeseca, Bijela kuća je objavila prijedlog da se uspori širenje takozvanog "nevidljivog oružja", koje pojedinci mogu da sklope od pojedinačno kupljenih dijelova bez serijskih brojeva za identifikaciju. Administracija je saopštila da će u roku od 60 dana objaviti prijedlog teksta zakona koji treba da služi kao model pojedinačnim državima a prema kome bi se pojedinci za koje se procjenjuje da predstavljaju prijetnju sprječavaju u kupovini oružja.
Biden je obećao da će Kongresu poslati prijedlog zakona o kontroli prodaje oružja, ali je umjesto toga podržao dvije mjere u Predstavničkom domu kojima se povećava provjera podataka kupaca i reguliše prenos vatrenog oružja. Oba zakona su usvojena u tom tijelu, ali su zakočena u Senatu.
Vaš browser ne podržava HTML5
Pomen stradalima u oružanom nasilju
Bidenovo obećanje da će potpisati zakon kojim se obnavlja Zakon o nasilju nad ženama zavisi od zakona koji je usvojen u Predstavničkom domu, i dok ga je Bijela kuća podržala, Senat još nije glasao o njemu.
COVID-19
Prvog dana kada je stupio na položaj, 20. januara, Biden je uveo obavezu nošenja maski u federalnim zgradama i uputio pismo Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji obavještavajući je da bi Sjedinjene Države željele da se ponovo učlane u organizaciju iz koje ih je povukla prethodna, Trumpova administracija.
Biden je takođe uspio da ostvari, a često i nadmaši, druga obećanja koja su se odnosila na pandemiju. Obećanje da će u prvih 100 dana Bidenove vlade biti podijeljeno 100 miliona doza vakcine je značajno nadmašeno - više od dva puta toliko vakcina je dato do sada. Administracija je takođe ostvarila obećanje da će uspostaviti 100 lokacija za masovne vakcinacije i otvoriti mobilne klinike za vakcinaciju.
Obećanje da će većina škola biti otvorena za nastavu uživo bilo je manje uspješno, u velikoj mjeri zato što odluke u domenu lokalne prosvjete nisu u nadležnosti Bijele kuće. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti su objavili smjernice o bezbjednom otvaranju škola i drugih javnih ustanova, ali se tek malo više od polovine državnih škola u potpunosti otvorilo i počelo nastavu uživo.
Imigracija/izbjeglice
Biden je ukinuo kontroverznu zabranu ulaska u zemlju, koju je uveo predsjednik Donald Trump, i proširio kriterijume o deporatciji prvog dana na položaju, a istovremeno je zaustavio i izgradnju zida koji je Trumpova administracija pokušala da izgradi na granici SAD i Meksika. Pokušao je da primjeni "zamrzavanje" deportacija u trajanju od 100 dana, ali je taj pokušaj blokiran sudskom presudom.
U prvih mjesec dana mandata, Biden je takođe uputio Kongresu zakon o imigraciji kojim bi se stvorio put ka državljanstvu za mnoge imigrante koji žive u Americi bez potrebnih dokumenata, i objavio program o spajanju djece - migranata - sa roditeljima i rođacima, od kojih su bila razdvojena zbog politike prethodne administracije.
Kao što je obećao, Biden je eliminisao pravilo koje je primjenjivao Trump da bi sprječavao novije imigrante da imaju pristup javnim službama.
Administracija je, po svemu sudeći, doživela veliki neuspjeh u pokušaju da prijem izbeglica u SAD vrati na nivoe od prije Trumpove administracije. Nakon što je obećala da će u fiskalnoj 2022. godini primiti 62.500 izbjeglica, administracija je prošle nedelje taj broj smanjila na 15.000. Bijela kuća je, onda, saopštila da će Biden u maju podići taj broj, ali vjerovatno ne do obećanog nivoa.
Rasizam/nejednakost
Prvog dana u Bijeloj kući, Biden je potpisao uredbu kojom se poziva na sveobuhvatnu procjenu rasne jednakosti u saveznoj vladi i uslugama koje pruža. U toku prvih mjeseci, predsjednik je potpisao više izvršnih mjera kako bi građane zaštitio od diskriminacije na osnovu pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, što je uključilo i ukidanje zabrane transrodnim osobama da služe u vojsci SAD. Međutim, obećanje da će potpisati Zakon o jednakosti, kojim bi se te pojedinačne mjere objediniti, naišlo je na prepreke u Senatu nakon što je zakon usvojen u Predstavničkom domu u februaru.
Bijela kuća je, takođe, stopirala formiranje komisije za nadzor policije i umjesto toga radi na usvajanju zakona o odgovornosti policije u Kongresu.
Nacionalna bezbjednost
Biden je obećao da će povratiti ugled i status Amerike u svijetu tako što će se ponovo aktivirati u saradnji sa saveznicima, a prvih mjeseci je počeo rad na popravljanju američkih odnosa sa članicama NATO-a i američkim bezbjednosnim partnerima u regionu Pacifika.
Takođe je obećao da će SAD vratiti u Zajednički sveobuhvatni akcioni plan - poznatiji kao iranski nuklearni sporazum. Razgovori o tome su počeli, ali je uspjeh daleko od garantovanog.