Sve veći broj zapadnih zvaničnika upozorava na vojnu prijetnju od Rusije zemljama duž istočnog krila NATO-a, pozivajući Evropu da se pripremi ponovnim naoružavanjem.
Šef obavještajne službe rekao je da je procjena zasnovana na ruskim planovima da udvostruči broj snaga stacioniranih duž svoje granice sa članicama NATO-a Finskom i baltičkim državama Estonijom, Litvanijom i Latvijom.
"Rusija je odabrala put koji je dugoročna konfrontacija... i Kremlj vjerovatno predviđa mogući sukob s NATO-om u narednih desetak godina", rekao je Kaupo Rosin novinarima prilikom objavljivanja izvještaja o prijetnjama nacionalnoj sigurnosti Estonije.
Vojni napad Rusije je "vrlo malo vjerojatan" u kratkom roku, rekao je, dijelom zbog toga što Rusija mora zadržati trupe u Ukrajini, a ostao bi malo vjerojatan ako bi se rusko gomilanje snaga anuliralo u Evropi.
"Ako nismo spremni, vjerovatnoća (vojnog ruskog napada) bila bi mnogo veća nego bez ikakvih priprema", dodao je Rosin.
Estonija i druge baltičke države povećale su svoju vojnu potrošnju na preko 2% vrijednosti svojih ekonomija nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine, a NATO saveznici su povećali svoje prisustvo u tim zemljama.
Njemačka planira imati 4.800 vojnika spremnih za borbu u regionu do 2027. godine, u svom prvom stalnom stranom rasporedu nakon Drugog svjetskog rata, a Rosin je rekao da se NATO i njegovi saveznici kreću u pravom smjeru kako bi se suprotstavili ruskoj prijetnji.
Rosin ne očekuje ruski prodor u Ukrajini prije njenih predsjedničkih izbora u martu, jer bi za postizanje tog cilja trebalo mobilizirati znatno više vojnika.
Govoreći o komentarima američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa da neće braniti saveznike koji ne troše dovoljno na odbranu, Rosin je rekao: "Takve izjave nikada nisu od pomoći".
Sposobnost Rusije da obezbijedi municiju svojim trupama i dalje nadmašuje ukrajinsku, a osim ako se podrška Zapada ne održi ili poveća, malo je vjerovatno da će Ukrajina moći promijeniti situaciju na bojnom polju, dodao je.