Zahtjevi su dio bezbjednosnog paketa za koji Moskva kaže da je ključan za smirivanje napetosti koje su se dodatno zaoštrile nakon što su zapadne zemlje optužile Rusiju da se priprema za potencijalni novi napad na Ukrajinu, što Kremlj demantuje.
Međutim, gotovo je sigurno da će Amerika i njeni saveznici odbaciti ruski prijedlog, s obzirom na to da su više puta naglasili da se Rusija ne pita kada je riječ o proširenju NATO-a.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da bi tokom bezbjednosnih pregovora sa Moskvom u obzir morali da se uzmu stavovi Alijanse, te da bi uključivali Ukrajinu i druge partnere.
Zahtjevi Rusije upućeni Zapadu
Ključne tačke ruskog prijedloga, prema navodima novinske agencije RIA:
- Da se isključi mogućnost daljeg širenja NATO-a i članstva Ukrajine u Alijansi;
- Da se ne raspoređuju dodatne trupe i oružje izvan zemalja u kojima su bili u maju 1997. godine (prije članstva u NATO istočnoevropskih država), osim u iznimnim slučajevima uz pristanak Rusije i NATO članica;
- Da NATO obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji - Da se ne raspoređuju rakete srednjeg i kratkog dometa tamo gdje mogu da pogode teritoriju druge strane;
- Da se ne sprovode vježbe više od jedne brigade u usaglašenoj graničnoj zoni i da se redovno razmjenjuju informacije o vojnim vježbama;
- Da se potvrdi da se strane ne smatraju protivnicima i da se saglase da sve sporove rješavaju mirno i da se uzdrže od upotrebe sile;
- Da se ne stvaraju uslovi koje bi druga strana mogla da smatra prijetnjom;
- Da se uspostave veze za hitne kontakte.
Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov prvi put je detaljno predstavio zahtjeve Moskve, a u obraćanju novinarima je poručio da Rusija i Zapad moraju da počnu sa čistih poziicija da bi obnovili odnose.
"Stav koji Sjedinjene Države i NATO zastupaju proteklih godina da agresivno pogoršavju bezbjednosnu situaciju je apsolutno neprihvatljiv i izuzetno opasan. Washington i njegovi NATO saveznici trebalo bi hitno da zaustave redovne neprijateljske akcije protiv naše zemlje, uključujući neplanirane vježbe, opasne manevre vojnih brodova i aviona, i zaustave vojni razvoj ukrajinske teritorije", rekao je Rjabkov.
U Washingtonu, portparolka Bijele kuće Jen Psaki rekla je da su Sjedinjene Države vidjele prijedlog Rusije o početku razgovora i da razgovaraju sa evropskim saveznicima i partnerima.
"Neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti bez naših evropskih saveznika i partnera. Nema kompromisa u pogledu ključnih principa evropske bezbjednosti, uključujući i to da sve zemlje imaju pravo da odlučuju o svojoj budućnosti i spoljnoj politici, bez miješanja spolja", naglasila je Psaki.
Ukrajina i Amerika tvrde da je Rusija rasporedila više od 90.000 vojnika blizu ukrajinske granice i je možda spremna za invaziju, što Moskva demantuje. Rusija navodi da je ugrožavaju sve tješnje veze NATO i Ukrajine, koja želi da postane članica, i mogućnost raspoređivanja NATO raketa na ukrajinskkoj teritoriji.
Psaki je rekla da Sjedinjene Države razgovaraju sa Rusijom decenijama, i da ne vidi razlog zašto to ne bi bio slučaj i u budućnosti da bi se smanjila nestabilnost, ali je ponovila da će to biti urađeno u partnestvu sa evropskim saveznicima.
Sam Greene, profesor ruske politike na Kraljevskom koledžu u Londonu, tvitovao je da predsjednik Vladimir Putin "povlači granicu oko post-sovjetskog prostora i stavlja znak da se "treba držati podalje" od njega.
"To nije sporazum, već objava. Međutim, to ne mora da znači da je to uvod u rat. To je opravdanje za Moskvu da i dalje bude u stanju pripravnosti, da bi poremetila Washington i druge. Pitanje je koliko dugo to može da se održi, prije nego što više ne bude efikasno", naveo je Greene.
Rjabkov je rekao novinarima da Rusija više nije sprema da podnosi aktuelnu situaciju i pozvao SAD da ozbiljno razmotre prijedlog, proslijeđen Washingtonu početkom nedjelje, i brzo konstruktivno odgovori.
Dodao je da je Moskva spremna da već u subotu započne razgovore, i predložio Ženevu kao moguće mesto razgovora.