Rover je izvukao tanki cilindar iz stijene dugačke 70 centimetara po imenu Rochette i spremio ga u epruvetu za uzorak. Jezgra sada počiva u unutrašnjosti rovera, hermetički zatvorena i spremna čekati mnogo godina dok je jedna svemirska letjelica koja tek treba doći na Mars ne preuzme zajedno s drugim uzorcima koje će Perseverance prikupiti. Očekuje se da će tek 2031. ovi uzorci doći na Zemlju.
Cilj je prikupiti oko 35 jezgri stijena koje zapravo „pričaju“ geološku istoriju kratera Jezero, mjesta slijetanja rovera Perseverancea.
Podsjetimo – jedna od glavnih misija ovog NASA-inog rovera jeste traženje potencijalnih dokaza o nekom primitivnom životu na Marsu. Upravo je stoga kao mjesto slijetanja odabran krater Jezero, nazvan tako prema općini u Bosni i Hercegovini. Naime, ovo mjesto je prije nekoliko milijardi godina bilo lokacija delte rijeka i to je možda i najbolje mjesto za traženje dokaza nekadašnjeg života na Marsu, ako je ikada postojao.
Stijena Rochette je vrlo intrigantna – dolazi s područja koje naučnici u misiji Perseverance nazivaju Citadela, jer podsjeća na srednjovijekovne utvrde, na rubu jednog grebena, ističući se u ovom krajoliku svojom visinom. Greben sadrži geološke (ili bolje rečeno – marsološke) slojeve za koje naučnicima nije jasno kako su se formirali – da li je to bilo djelovanjem vjetra, vode, u vulkanskim procesima ili nekako drugačije.
Rane analize naučnika kažu da je Rochette bazaltna stijena, što bi značilo da je vulkanskog porijekla. Ali, čini se da na njoj ima i naznaka djelovanja mineralnih soli, koje su moguće porijeklom iz depozita kratera Jezero.
Ako se prilikom analiza na Zemlji zaista pokaže da je Rochette bazaltna stijena, naučnici bi u dekadama koje dolaze mogli uraditi radio-datiranje stijene i doznati kada se ova stijena formirala. Ovo bi bilo prvi put da se nešto tako učini sa stijenom koja nije porijeklom sa Zemlje.