Akterima političkog života u Bosni i Hercegovini olako se omakne prijetnja ratom, plaši se narod, tjera se strah u kosti onim koji su sve to jednom doživjeli. Upravo oni, tako prestrašeni, zaboravljaju na brojne probleme, na glad i siromaštvo, uz uzdah – Samo nek' ne puca!
Malo je onih koji će, kao glumac Enis Bešlagić, otvoreno reći: "Mi nemamo više djece za njihove metke. Ako imate za svoju, izvolite, ali mi našu djecu, nikad više ne damo. Ja nikako ne mogu da vjerujem da ljudi, nakon 25 godina, vjeruju u to – da ima onih koji se hrane širenjem straha od rata".
U opštu sliku straha uklapa se formiranje različitih paravojnih formacija.
"Ovako je bilo 1991. godine, kada su se počele pojavljivati razne paravojne formacije na čije čelo su se stavljali poznati kriminalci. Od takvih je sve počelo. Je li treba da nam se to ponovi?", upitao je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, komentarišući posljednji primjer – pojavu članova organizacije 'Srbska čast' u Banjaluci, na obilježavanju devetog januara, Dana Republike Srpske (RS).
Vojno-politički analitičar Đuro Kozar kaže da i u Federaciji BiH takođe ima nastojanja da se fomiraju neke paravojne stranačke vojske koje bi štitile Bosnu i Hercegovinu od separatističkih inicijativa u RS-u.
"To nije dobro i to treba spriječiti. Slikovito da kažem, nije dobro da, ako Milorad Dodik ima takvo okruženje oko sebe, to isto ima, na primjer Bakir Izetbegović (član Predsjedništva BiH). Tužiteljstva bi morala po službenoj dužnosti više reagovati, a ne čekati da se stvara nesigurna situacija u BiH, u njena oba entieta. Jer, ljudi se sjećaju kako je počeo rat u BiH, da je sve počelo paravojnim organiziranjem, kada su vršljali po cijelom zemlji razni 'tigrovi', 'vukovi', koji su bili velika opasnost i to se kasnije izrodilo u genocid počinjen u više opština", podsjeća Kozar.
I ministar Mektić upozorava da nije dobra lančana reakcija u kojoj se na negativnu pojavu reaguje na isti, negativni način.
"Čuo sam da je određen broj osoba iz Federacije pozvao Stranku demokratske akcije (SDA) da formira iste ovakve organizacije koji će se suprotstaviti i braniti narod. Isto nelegalne, paravojne, da ih naoružaju", kazao je Mektić na pres-konferenciji u Sarajevu.
Armin Kržalić, iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, ističe da je ovo još jedan primjer da se najozbiljnijim situacijama pristupa ad hoc, od slučaja do slučaja, i kad nešto izađe na vidjelo. To ukazuje da nema u suštini nikakvih strateških planova, da nema sigurnosnih dokumenata koji bi predvidjeli određena kretanja, posebno u sigurnosnom sektoru.
"Mi imamo zastarjelu sigurnosnu politiku koja već dugi niz godina ne odslikava stvarno stanje u BiH, a dokumenata, kao što su sigurnosne strategije, gotovo da i nema. Onda se luta, svako, shodno svojim ideološkim opredjeljenjima, koristi određene slučajeve ili određene grupe za prezentiranje vlastitih političkih ciljeva. Ono što jeste problematično jeste da se Bosna i Hercegovina gotovo od 1998. ili 1999. godine, odnosno od odlaska Paddy Ashdowna i manjeg interesovanja međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, sve više suočava sa sigurnosnim izazovima i rizicima, prepoznatim u ekstremističkim, radikalističkim grupama, koje djeluju", ocjenjuje Kržalić.
Naravno, ukazuje Armin Kržalić, za takvo ponašanje odgovornost je na svakom političaru u Bosni i Hercegovini i predstavnicima zakonodavne vlasti.
"Jer nisu svih ovih godina donijeli zakone kojim bi sankcionisali djelovanje ovih organizacija na području Bosne i Hercegovine, s obzirom na senzibilitet i na sva stradanja koje je stanovništvo BiH prošlo. Danas imamo situaciju da su se problematični pojedinci ili grupe organizovali kroz udruženja građana, registrirali se, podupiru se kroz određena budžetska sredstva, da li kroz mehanizme demobilisanih boraca ili na drugi način, ali u dobroj mjeri imaju podršku vlasti", ističe Armin Kržalić.
I pripadnici organizacije "Srbska čast", koji su proteklih dana privukli ogromnu pažnju bh. javnosti, tvrde da su udruženje i to humanitarno.
"To je za mene paravojna formacija (Srbska čast, op. a.) i vrlo je opasno što se oni pojavljuju, a to što tvrde da su humanitarna organizacija za mene je smiješno. Nikada nismo vidjeli da se neka humanitarna organizacija pojavljuje u najelitnijim uniformama, sa oružjem za likvidaciju", tvrdi ministar sigurnosti Dragan Mektić
Analitičar Đuro Kozar naglašava da se preko "ratnih igara" ne smije olako prelaziti, kao da je riječ o huškačkoj predizbornoj atmosferi.
"Ne treba potcjenjivati razne skupine koje su ratovale u Ukrajini i na Krimu a koje se sada pojavljuju kao nekakva garda Milorada Dodika. Niko u BiH se ne treba okruživati takvim organizacijama koje mogu biti velika prijetnja. Zveckanje oružjem na Balkanu je opasna pojava a raznim paravojnim skupinama se u startu treba suprotstaviti", ističe Kozar.
"Očito je da je ruski uticaj na Srbiju i Republiku Srpsku sve veći, posebno kad je riječ o njihovom humanitarnom centru u Nišu. Sve to pokazuje cijelom svijetu da u Bosni i Hercegovini postoji stalni sukob i da sve podsjeća na ratne 1990. godine", riječi su vojno-političkog analitičara Kozara.
- Aleksandar Kravčenko: 'Novorusija naoružala srpske dobrovoljce'
- Srbija će kazniti plaćenike koji ratuju u Ukrajini
Armin Kržalić upozorava da i neoprezne izjave nadležnih izazivaju strah kod građana i stvaraju dobru podlogu za medijski rat.
Podsjeća da je prije nekoliko godina tadašnji direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) u Parlamentu Bosne i Hercegovine mahao podatkom od nekoliko hiljada terorista u BiH, nakon čega su stigle žestoke reakcije iz RS-a uz navođenje da u Federaciji BiH postoje kampovi za obuku terorista, da određene grupe vrše mobilizaciju i šalju ljude na strana ratišta.
"Prema istraživanjima koje smo provodili, građani BiH su prepoznali ovaj problem, te su, pored ostalog, identifikovali ravnogorski četnički pokret, zatim brojne grupe koje koriste sportske događaje za širenje straha i profiliranje određenih propalih ideologija i politika. Tu su prepoznate i određene vjerske grupe ili pojedinci koji su se odvojili od zvaničnih vjerskih zajednica i šire neke svoje ideje", kaže Kržalić.
Kržalić navodi da godinama naglašavaju taj problem koji je, u konačnici, prepoznala i Strategija borbe protiv terorizma, ukazujući na prijetnje koje nose ekstremizam i terorizam.
"Međutim, nije se radilo gotovo ništa na sprečavanju i suzbijanju ovih grupa, na njihovom stavljanju pod kontrolu, nego se čeka da dođe do eskalacije. Daleko bolje bi bilo da djeluju legalne institucije države i pokažu snagu, da sačine procjenu i analizu rizika i zabrane djelovanje organizacija opasnih za nacionalnu sigurnost. Ali, očito se u BiH više isplati halabuka za prikupljanje političkih poena umjesto djelovanja državnih institucija i tijela, na vrijeme i odgovorno", naglašava Armin Kržalić.
Spisak prijetnji, sijanja straha i zbijanja nacionalnih redova upravo na ratnim pokličima je dugačak.
Prije nekoliko mjeseci pojedini mediji su u nastavcima pisali o tome da Bakir Izetbegović sprema Bošnjake za rat, jer je, kako je navođeno, tajnu obuku prošlo najmanje 9.000 Bošnjaka. Sve su pratile fotografije članova airsoft klubova, koji su odlučno demantovali navode u medijima.
Zajednička vježba policijskih snaga Srbije i RS-a na graničnom prijelazu kod Loznice pod nazivom "Drina 2016", izazvala je oštre reakcije bošnjačkih političara, ali i strah povratnika.
Još se dobro pamti izjava ratnog generala Armije BiH Sefera Halilovića "da Republika Srpska u slučaju izbijanja rata u Bosni i Hercegovini ne bi mogla da se brani više od 10 ili 15 dana".
Sagovornici Radija Slobodna Evropa pozdravljaju odluku sigurnosnih agencija koje su četiri pripadnika "Srbske časti" iz Srbije, predvođene Bojanom Stojkovićem iz Niša, proglasile opasnošću po nacionalnu sigurnost, te im je zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu.
Očekuju brzu reakciju i u drugim slučajevima, kako bi se spriječile "ratne igre" koje uglavnom služe za očuvanje političkih pozicija i pokušaj da nedovršeni nacionalni projekti konačno dobiju svoj epilog.
Razumijem borbu za ideje, ali sada, ovdje, na ovim prostorima, i dalje misliti na rat, to je katastrofa: Enis Bešlagić
Glumac Enis Bešlagić apeluje na Bosance i Hercegovce da prestanu biti tuđi pijuni, podsjećajući da brojne majke i danas u BiH traže kosti svoje djece.
"Neki dan sam ponovo gledao film 'Spašavanje vojnika Rajana', iskrcavanje na Normandiju neke djece iz Amerike, iz Ohaja, koji su imali samo tri mjeseca obuke, da bi dolazili u Evropu, da bi ginuli da protjeraju fašizam iz Evrope, da na vlast dovedu demokratiju. Sad ta demokratska društva u Evropi, koja su izborena tuđom krvlju tuđe djece, ponovo postaju desničari, postaju nosioci nekih fašističkih ideja. Razumijem borbu za ideje, ali sada, ovdje, na ovim prostorima, i dalje misliti na rat, to je katastrofa", poručuje Enis Bešlagić.