Jedna od najpoznatijih banjalučkih radnji koja se bavi prodajom nakita “Sarač” svoja vrata, poput mnogih drugih, zatvorila je 16. marta zbog epidemije izazvane korona virusom.
Vlasnica Vera Višić za Glas Amerike ističe da kao savjestan građanin i privrednik redovno ispunjava sve svoje obaveze prema državi, radniku, dobavljačima i institucijama. Ekonomska situacija, prema njenim riječima, i prije pandemije nije bila sjajna, a novonastali problemi ih stavljaju u dodatno težak položaj. Čekaju ih obaveze, a prihoda nema.
Radnja "Sarač", Banja Luka
“Ne moram posebno objašnjavati šta to znači za poslovanje i zaposlene, jer mi spadamo u one ‘male’, koji žive dan za danom, mjesec za mjesecom. Prihod, rashod, obaveze, pa šta ostane...”, objašnjava Vera, koja dodaje da je pored nje u ovoj radnji zaposlena još jedna osoba.
“Pitam se kako ćemo prevazići ovu krizu. Stres se osjeti u svakodnevnom životu, jer pored korone brinem za egzistenciju svoje porodice, ali i porodice svoje radnice”, objašnjava ona.
Kao i svi ostali ističe da očekuje pomoć države, ali je zabrinuta, jer i kad se sve vrati na staro ostaje pitanje da li će doći do boljih ili lošijih promjena.
“Bojim se da će se kupovna moć naših građana promijeniti i da za neke branše, poput moje, dugo neće biti posla. Želim da mislim pozitivno i da sačuvam zdrav razum, a ostalo će pokazati vrijeme”, kaže ona.
Pored Vere u Republici Srpskoj mnogi su se našli u bezizlaznoj situaciji. Nisu znali kome da se obrate, a problemi su iz dana u dan rasli – troškovi stižu, obaveze čekaju, posao je svima stao.
Vlasnica malog preduzeća Vesna Kretić Krminac odlučila je da sve ove ljude poveže putem facebook grupe “Korona i privreda”, koja je u veoma kratkom roku dosegla 3000 pratilaca.
“Sa proglašenjem vanredne situacije sve je stalo. Osjetila sam potrebu da
Zajednički glas poduzetnika Izvor: Facebook
napravim grupu u kojoj bi se okupili preduzetnici, ali i zaposleni, te da na jednom mjestu budemo bliži jedni drugima, da podijelimo korisne informacije, dajemo prijedloge, ideje, kao i pomoć ako je nekom potrebna. Koliko je situacija ozbiljna i koliko su svi zabrinuti govori i činjenica da se grupi naglo počeo pridruživati veliki broj ljudi usljed čega nisam stizala sama da ispoštujem sve prijeme, pitanja, sugestije, te sam napravila pojačanje sa administratorima”, priča Vesna za Glas Amerike.
Prvo su zajedno sastavili otvoreno pismo telekom operaterima, elektrio preduzeću, toplani, vodovodu, javnim i komunalnim preduzećima da im izađu u susret, a zatim su članovi grupe pismo slali sa ličnih mailova, neki su odgovore, koji su uglavnom bili uopšteni, dijelili u grupi.
“Najodgovornije se u samom početku izjasnio Eronet sa konkretnim odgovorom da neće isključivati neplaćen januar i februar, kao ni ostale mjesece. Odgovori drugih su bili uopšteni”, kaže preduzetnica Kretić Krminac.
Zanatski centar Banja Luka
Zorana Marjanac, takođe, jedna od administratorica grupe i vlasnica malog preduzeća ističe da dosadašnje olakšice, koje su spominjali nadležni, privrednicima djelimično nešto znače, ali ne mjenjaju situaciju.
“Već godinama imamo smanjeno poslovanje, usljed čega niko od nas nema uopšte ili dovoljno obrtnih sredstava za normalno poslovanje, pa tako mjere o odgodi plaćanja poreza i doprinosa ne znače baš mnogo. Jer i kada izađemo iz ovih okolnosti, trebaće nam mjeseci i godine da se vratimo na stari nivo poslovanja. Odgodom, ostaju obaveze, ali kako namiriti mjesece nerada? Apsolutno smo svjesni situacije u kojoj se kao država nalazimo, ali treba pronaći model koji će biti prihvatljiv za sve strane. Svakako moramo sarađivati i pronaći najbolja rješenja, jer nam je to svima u interesu”, objašnjava Zorana.
A da bi se sačuvala radna mjesta i spasila privreda, kaže ona, nadležni trebaju saslušati prijedloge preduzetnika.
“Prijedloge smo skupili u jedan dopis o kojem su se članovi izjašnjavali, a koji smo dopunjavali dodatnim prijedlozima. Prijedlozi su ono što preduzetnici mogu da ispoštuju, ali i olakšice koje traže od strane nadležnih kako bi mogli da nastave sa svojim daljim poslovanjem. Svjesni smo da nadležni neće moći u potpunosti udovoljiti našim zahtjevima, ali smo sigurni da će saslušati i našu stranu i donijeti najbolja rješenja za sve nas”, nada se Zorana.
Inicijativa preduzetnika, izvor Facebook
I njihova koleginica Vesna Račić odmah se uključila u aktivnosti grupe, i kao administratorica, ali i kao vlasnica malog preduzeća.
U ovom trenutku solidarnost je najbitnija. Ukoliko ne bude solidarnosti, svi ćemo se naći u istom problemu. Većina ugroženih preduzeća i radnika je iz realnog, privatnog sektora.Vesna Račić
"Ukoliko državni sektor ne podrži zahtjeve privrednika, oni će morati zatvarati preduzeća, otpuštati radnike, a onda dolazimo u situaciju da je prihod u budžet mnogo manji, što će dovesti do dugoročnog smanjenja plata i u državnom sektoru”, objašnjava za Glas Amerike preduzetnica Račić.
Ona ističe da se pažnja mora posvetiti i onim firmama koje nisu direktno pogođene ovom krizom, ali nemaju prihode.
“Direktno su pogođene firme kojima je naređeno da ne rade. Međutim, ima ogroman broj firmi kojima nije zabranjen rad, ali ne rade. Npr. privatne zdravstvene ustanove i veterinari imaju problem zbog zabrane kretanja, zbog straha od virusa. Pacijenti ne dolaze, a obaveze i dalje teku. Organizatorima događaja nije zabranjeno da rade, ali su otkazani svi događaji, pa nemaju šta da rade. Fotografima i snimateljima nije direktno zabranjeno da rade, ali su otkazane svadbe i mature, što automatski dovodi do toga da oni nemaju posla. Nema poslodavca i nema radnika koji ovom krizom nije pogođen, što direktno, što indirektno”, objašnjava ona.
Ipak, napominje da je ovo krizna situacija za koju niko nije kriv.
Desilo se. Rješenja moramo tražiti zajedno. Ukoliko ne bude pomoći privredi, doći će do gašenja preduzeća, povećanja broja nezaposlenih, smanjenja prihoda u budžetu. Kada prođe kriza zbog pandemije, ukoliko ne bude kvalitetnih mjera pomoći, možemo upasti u veliku ekonomsku krizu, iz koje ćemo se jako teško izvući.
Svi ovi ljudi jako su bitna karika u funkcionisanju cjelokupnog ekonomskog sistema, a svojim prijedlozima prema nadležnim institucijama ističu da pokušavaju da sačuvaju postojeća radna mjesta. Ono što ih raduje je da je Grad Banjaluka, na čelu sa gradonačelnikom Igorom Radojičićem, uvažio većinu zahtjeva privrednika koji su u nadležnosti grada.
Sada još ostaje da Vlada RS razmotri njihove zahtjeve. Upozoravaju da će, ukoliko se njihovi zahtjevi ne usvoje, biti prisiljeni na zatvaranje, čime će i oni i njihovi zaposleni, ali i Republika Srpska dugoročno ostati bez prihoda.