Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.
Wendy Sherman, predvodnica američke delegacije i zamjenica američkog državnog sekretara, izjavila je nakon razgovora sa predstavnicima delegacije Rusije da su SAD bile nepokolebljive prema bezbjednosnim prijedlozima ruske strane koji nisu bili prihvatljivi.
Sherman je navela i da nisu dozvolili da se, kako se izrazila, treskom zatvara politika otvorenih vrata Sjevernoatlantske alijanse tokom razgovora sa ruskom stranom u Ženevi.
"Nećemo se odreći bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da sarađuju sa Sjedinjenim Državama i nećemo donositi odluke o Ukrajini bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope, ili o NATO-u bez NATO-a", naglasila je američka zvaničnica.
Također je upozorila da ni jedna zemlja ne može silom da mijenja granice druge države i zatražila od Rusije da smanji tenzije tako što će vratiti trupe u kasarne.
Ako napusti razgovore, kako je navela Sherman, biće jasno da nikada nije bila ozbiljna u pogledu diplomatije.
Prema njenim riječima, SAD su sa ruskom stranom imale iskrene osmočasovne razgovore i spremne su za ponovni susret kako bi se detaljnije razmatrala bilateralna pitanja.
Sa druge strane, Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova koji je predvodio rusku delegaciju, ocijenio je da su razgovori bili kompleksni i veoma profesionalni - istakavši da su potrebni iskorak i kompromisi.
Rjabkov je novinarima, nakon susreta sa američkom delegacijom, rekao da će ruska strana odlučiti da li će nastaviti pregovore nakon ovonedjeljnih susreta sa predstavnicima Sjevernoatlantske alijanse (NATO) i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).
Ocijenio je da između Rusije i Sjedinjenih Država postoji osnova za sporazum, ali kako se izrazio, Washington ne treba da potcjenjuje rizike konfrontacije.
"U razgovorima Moskve i Washingtona nije bilo napretka u razgovorima o odbacivanju mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u. Rusija traži čvrste garancije da Ukrajini nikada neće biti omogućeno članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi jer bi takav potez značio ugrožavanje ruske nacionalne bezbjednosti", rekao je Rjabkov.
Prema njegovim riječima, sudbina dijela budućih pregovora zavisi od napretka u vezi sa tim pitanjem.
Ruski zvaničnik je također poručio da će odgovor Moskve na neuspjeh bezbjednosnih razgovora sa SAD biti vojno-tehničke prirode, ali je odbio da precizira o čemu je riječ. Naglasio je da je Rusija za sada usredsređena na diplomatiju i da ne želi da razgovara o eventualnim novim vojnim potezima u slučaju prekida pregovora.
Šta je prethodilo sastanku
Zvaničnici dvije strane sastali su se nakon napetosti koje je uzrokovalo razmještanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom tokom prethodnih nedjelja.
Susret je održan u sjedištu američke diplomatske misije u Ženevi u okolnostima najnarušenijih odnosa Sjedinjenih Država i Rusije od okončanja Hladnog rata prije tri decenije.
Nakon razgovora američkih i ruskih pregovarača održaće se i pregovori Rusije i NATO-a u Briselu, poslije čega slijedi i sastanak OSCE-a u Beču.
Strah od ruske invazije
Gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom pojačalo je strahove da će Moskva krenuti u ofanzivu na tu zemlju.
Rusija je to negirala i optužila ukrajinske vlasti da planiraju napad kako bi povratile kontrolu nad istočnim dijelom zemlje, koji kontrolišu ruski separatisti. Kijev to negira.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o raspoređivanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom i upozorio ga na "ozbiljne posljedice", uključujući i ekonomske sankcije, ako Rusija napadne Ukrajinu.
Rusija je već anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala separatiste na istoku Ukrajine, gdje već sedam godina besni rat u kojem je poginulo više od 14.000 ljudi. Zapadne zemlje uvele su sankcije Rusiji, ali to nije promijenilo kurs Moskve.
Ruski bezbjednosni zahtjevi
Putin je mogućnost da se Ukrajina učlani u NATO nazvao "crvenom linijom". Kremlj zahtijeva od Washingtona i saveznika da garantuju da se Ukrajina, Gruzija i šest bivših sovjetskih republika neće pridružiti NATO-u.
Moskva također zahtijeva da SAD i saveznici obećaju da neće izvoditi vojne vježbe u Ukrajini i bivšim sovjetskim republikama.
Kremlj je predstavio nacrt sporazuma sa SAD i NATO, prema kojem se alijansa obavezuje da neće rasporediti vojsku tamo gdje nije bila prije 1997, prije nego što je NATO izrazio namjeru da priključi bivše sovjetske republike.
Reakcija SAD i NATO-a
SAD i njene saveznice su odbijale da prihvate zahtjev da NATO garantuje da neće primiti u članstvo Ukrajinu i ostale zemlje, uz ocjenu da se nove članice primaju na osnovu određenih kriterijuma i da nijedna zemlja van alijanse nema pravo veta.
Ukrajina i Gruzija još nisu spremne da postanu članice, niti za to ima izgleda u bliskoj budućnosti, ali zapadne zemlje traže da mogućnost ostane otvorena. NATO je još 2008. izrazio namjeru da priključi dvije zemlje, ali nije dat nikakav rok za to.
Iako su američki saveznici odbili da se pregovara o proširenju NATO-a, Washington poručuje da je spreman da razgovara o kontroli naoružanja, jačanju povjerenja, većoj transparentnosti i smanjenju rizika - ako Rusija zauzme konstruktivan stav.
Zvaničnici SAD kažu da su spremni da razgovaraju o tome da ubuduće Amerika ne postavlja rakete u Ukrajini i da se ograniči domet vojnih vježbi SAD i NATO u Istočnoj Evropi, ukoliko se Rusija povuče iz Ukrajine.
Moskva za sada odbija zahtjev da povuče vojsku sa granice sa Ukrajinom uz obrazloženje da "može da raspoređuje vojsku gdje želi na svojoj teritoriji" i da je to odgovor na neprijateljske poteze NATO-a.
Vremenska ograničenja
Putin je pregovore sa SAD ocijenio kao "pozitivan korak", ali i rekao da želi brze rezultate.
Upitan da li će Rusija garantovati da neće napasti Ukrajinu, Putin je odgovorio da "Zapad prvo mora da da Rusiji garancije i to odmah".
Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Riabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi, rekao je da je zahtjev da se NATO ne šiti "suštinski" i da će razgovori biti besmisleni ako SAD to odbiju.
"Odlazimo na pregovore sa precizno definisanim zadatkom, koji treba da ispunimo po unaprijed definisanim uslovima".
Upozorio je da Rusija neće praviti ustupke pod pritiskom i da će pregovori biti okončani poslije prve runde ako SAD i saveznici ne budu htjeli da sarađuju.
Zbog ovakvog stava, SAD sumnjaju da Moskva ne želi ni da pregovara, već da propast pregovora upotrijebi kao opravdanje za agresiju.
"Vojno-tehničke mjere"
Moskva negira da planira invaziju na Ukrajinu, ali je Putin upozorio da će biti primoran da preduzme odrećene "vojno-tehničke mere" ako Zapad ne odgovori pozitivno na zahtjeve.
Nije rekao šta bi konkretno to podrazumijevalo, ali je rekao da su opcije brojne i da će zavisiti od toga šta kažu vojni eksperti.
Putin je istakao da nova hipersonična krstareća raketa Zikron, koja je testirana krajem decembra, može da pogodi sa razdaljine od 1.000 kilometara i da Rusiji daje mogućnost da odgovori ako NATO iskoristi Ukrajinu za raspoređivanje svojih raketa.
"I treba mi pet minuta da pozovem one koji za to izdaju naređenje", rekao je Putin.