Izbori dolaze više od dvije i po godine od ruske invazije na Ukrajinu, kojoj je Washington najviše pomogao u odbrani. Postavlja se pitanje da li će se to nastaviti i pod Trumpom i koliko bi on općenito bio posvećen saveznicima u NATO-u.
Može se očekivati da će pobjeda potpredsjednice Kamale Harris donijeti nastavak trenutne politike, iako s republikanskom opozicijom i rastućim ratnim umorom u američkoj javnosti postoji zabrinutost u Evropi da će podrška oslabiti.
Trumpov apetit za nametanjem carina američkim partnerima također izaziva zabrinutost u Evropi koja se već bori sa sporim ekonomskim rastom. Ali nije samo mogućnost drugog Trumpovog mandata ono zbog čega je kontinent zabrinut.
Evropski zvaničnici vjeruju da prioriteti SAD-a leže negdje drugdje, bez obzira ko pobijedi. Bliski istok je trenutno na vrhu liste predsjednika Joea Bidena, dok je dugoročni prioritet Kina.
„Centralno mjesto Evrope u vanjskoj politici SAD-a je drugačije nego što je bilo u Bidenovim formativnim godinama”, rekla je Rachel Tausendfreund, viša istraživačica u njemačkom vijeću za vanjske odnose u Berlinu. „I na taj način je istina da je Biden posljednji transatlantski predsjednik.”
SAD će nastaviti da se okreću ka Aziji, rekla je ona.
„To znači da Evropa mora da se pojača. Evropa mora da postane sposobniji partner i također da postane sposobnija da upravlja sopstvenim sigurnosnim područjem”, navodi Tausendfreund.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je prilikom potpisivanja novog odbrambenog pakta sa Britanijom, saveznicom NATO-a, primijetio da će se SAD više fokusirati na Indo-pacifičku regiju, „pa je samo pitanje da li će učiniti mnogo manje u Evropi zbog to ili samo malo manje”.
Ian Lesser, ugledni saradnik njemačkog Marshall fonda u Briselu, rekao je da „iznad svega, Evropa traži predvidljivost Washingtona”, a to je nedostatak u turbulentnom svijetu u kojem će se svaka administracija suočiti sa drugim zahtjevima. „Ali potencijal za poremećaj je očito veći u slučaju potencijalne Trumpove administracije."
„Postoji pretpostavka o suštinskom kontinuitetu” pod Harrisinim koja je vjerovatno dobro utemeljena, rekao je, s tim da će mnogi ljudi koji su oblikovali politiku pod Bidenom vjerovatno ostati. „To je vrlo poznati svijet, čak i ako strateško okruženje stvara vlastitu nesigurnost.”
Dok su i SAD i Evropa sve više fokusirani na konkurenciju sa Azijom, rat koji je u toku u Evropi znači da su „potencijalni troškovi udaljavanja od evropske sigurnosti na američkoj strani danas mnogo veći nego što su mogli biti prije nekoliko godina”, rekao je Lesser. Sposobnost Evrope da se izbori s tim zavisi od toga koliko brzo se to desi, rekao je on.
Zaostatak evropskih izdataka za odbranu godinama je uznemiravao američke administracije obje strane, iako su članice NATO-a, uključujući Njemačku, podigle svoj ulog nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. NATO predviđa da će 23 od 32 saveznika ispuniti svoj cilj trošenja 2% ili više bruto domaćeg proizvoda na odbranu ove godine, u poređenju sa samo tri prije deset godina.
Tokom svog mandata 2017-21, Trump je zaprijetio da će napustiti „delinkventne” zemlje ako ne budu plaćale svoje „račune”. Ovog puta u kampanji je sugerisao da Rusija može da radi sa njima šta hoće.
To je potkopalo povjerenje i zabrinulo zemlje najbliže sve nepredvidivijoj Rusiji, poput Estonije, Latvije, Litvanije i Poljske.
Ako Trump pobijedi, „postoje sve indikacije da on nema interesa da nastavi podržavati Ukrajinu” i da će se brzo zalagati za neku vrstu sporazuma o prekidu vatre ili mirovnom sporazumu koji se Kijevu možda neće svidjeti, a Evropa možda neće biti spremna, rekla je Tausendfreund. „I također jednostavno ne postoji način da Evropa može popuniti vojnu prazninu koja je ostala ako bi SAD povukle podršku”.
„Čak i sa Harrisinom administracijom postoji rastuća, promjenjiva debata - iskreno, s obje strane Atlantika - o tome što slijedi u ratu u Ukrajini, šta je kraj igre”, rekao je Lesser.
Biden je naglasio potrebu podrške Ukrajini tokom kratke nedavne posjete Berlinu kada je razgovarao s njemačkim, francuskim i britanskim liderima.
„Ne možemo odustati. Moramo održati našu podršku”, rekao je Biden. „Po mom mišljenju, moramo nastaviti sve dok Ukrajina ne postigne pravedan i trajan mir.”
Vrijeme koje je proživio naučilo ga je da „nikada ne trebamo potcjenjivati moć demokratije, nikada ne potcjenjivati vrijednost saveza”, dodao je 81-godišnji Biden.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, koji je Bidenu odao najveću počast u Njemačkoj za njegovu službu u transatlantskim odnosima, nada se da Bidenovi sunarodnici slušaju.
Ko god da osvoji Bijelu kuću, naredne godine bi mogle biti nezgodne.
„Kakav god bio ishod sljedeće sedmice, pola zemlje će biti ljuto”, rekaof je Lesser, napominjući da postoje „svi izgledi” podijeljene vlade u Washingtonu. „Evropa će se suočiti s vrlo haotičnom i ponekad nefunkcionalnom Amerikom.”