Vlasnici prodavnica koje su oštećene u neredima nastoje da saniraju štetu, ali postoji bojazan da će u nekim sredinama ta šteta biti veća od polomljenog izloga ili zapaljenog automobila.
Mnogi su već gurnuti na ivicu solventnosti jer su mjesecima bili zatvoreni zbog koronavirusa, a otvaranje je bilo oprezno i sporo, pa se nisu vratili na nivo od prije pandemije.
Radnici popravljaju vrata na objektu demoliranom u Washingtonu
Šlag na torti je rekordna nezaposlenost koja će, u najmanju ruku, prema procjenama u budućnosti izazvati recesiju.
Kongresna kancelarija za budžet procijenila je da će ekonomija osjećati posljedice virusa u narednih 10 godina, a bruto domaći proizvod će biti manji za 8 hiljada milijardi dolara.
Strepi se i od drugog talasa koronavirusa čiji bi okidač mogli da budu i protesti zbog smrti Floyda na kojima ljudi ne drže distancu.
Većina protesta u Americi je mirna i nenasilna, ali brojni su primjeri uništavanja imovine i napada na policiju.
Iako postoje nesuglasice oko toga ko izaziva nasilje - da li su to ljudi spolja ili se samo nagomilao bijes u društvu - svi su saglasni da je pljačkanje i uništavanje privatne imovine ne samo krivično djelo, već i potez koji će imati dugoročne ekonomske posljedice.
Zapaljeni automobil u Seattleu
Materijalnu štetu je i dalje teško procijeniti, ali istorija pokazuje da su posljedice mnogo ozbiljnije od polomljenih vrata i prozora.
William Collins i Robert Margo, ekonomisti koji su proučavali nerede 1968. poslije ubistva Martina Luthera Kinga, otkrili su da su područja koja su najviše stradala u tim protestima trpjela štetu najmanje do 80-ih godina.
Druga studija pokazuje da je u godinama poslije nereda, posebno u krajevima gdje žive Afroamerikanci, kvalitet života opao po nekoliko parametara, a u tim krajevima se i najteže živjelo.