Intervencija federalnih agenata u Oregonu mogući uzrok ustavne krize

Demonstranti tokom protesta zbog rasne nejednakosti u Portlandu (Foto: Reuters/Caitlin Ochs)

Sjedinjene Države bi mogle da se nađu na pragu ustavne krize poslije događaja u američkoj državi Oregon, i sukoba tokom višenedjeljnih protesta pred portlandskim sudom, u kojima su učestvovali demonstranti i agenti federalnih policijskih snaga, kamuflirani među okupljenim građanima.

Raspoređivanje federalnih snaga - agenata u Portlandu, prijestonici američke države Oregon, potez koji je gromoglasno pozdravio predsjednik Donald Trump - povučen je bez saglasnosti lokalnih vlasti.

Demonstranti su preplavili plato pred federalnim sudom prošlog ponedjeljka uveče - prije nego što ih je policija rastjerala tokom intervencije u kojoj su korištene šok bombe i takozvana LRAD tehnologija (Long Range Acustic Device - akustični uređaj dugog dometa), koja proizvodi oštar i glasan zvuk, kroz ravan disk, sačinjen od više malih megafona.

Državne i lokalne vlasti, koje nisu tražile saveznu pomoć, čekaju presudu na osnovu tužbe koju su podnijele povodom toga krajem prošle nedjelje.

Elen Rozenblum, državna tužiteljka, navela je u sudskim dokumentima da su maskirani federalni agenti hapsili građane na ulici, daleko od sudnice, bez povoda - odvozeći ih u neobilježenim automobilima.

Predsjednik Donald Trump poručio je da planira slanje federalnih agenata i u druge američke gradove.

“Rasporedićemo više federalnih službenika - to vam sa sigurnošću mogu reći”, poručio je Trump u ponedjeljak.

“U Portlandu su uradili sjajan posao. Bili su tamo tri dana i za kratko vrijeme su postigli veliki uspjeh”, pohvalio se američki predsjednik.

Tim povodom pismom su se obratila Lori Lajtfut, gradonačelnica Čikaga i kritičarka američkog predsjednika, koja je odbacila bilo kakav vid angažmana federalnih službenika u tom gradu.

Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata

Ukazala je da je slanje i raspoređivanje onih koji, kako je navela, hapse i pritvaraju građane bez ikakvog razloga, loša ideja i zatražila od predsjednika da se uzdrži od toga.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) planira da razmjesti oko 150 agenata u Čikagu - rekao je agenciji AP neimenovani zvaničnik Sekretarijata koji ima neposredna saznanja o tom planu. AP je pojasnio da tom zvaničniku nije odobreno da javno govori o tome i svoja saznanja je tom mediju prenio pod uslovom očuvanja anonimnosti.

Ti agenti se, prema istom izvoru, bave istragama krijumčarenja ljudi, droge i oružja, kao i seksualnog iskorištavanja djece. Takođe, bili su raspoređeni na američko-meksičkoj granici tokom eskalacije migrantske krize iz centralnoameričkih država.

Predsjednik Trump, koji je demonstrante naziva anarhistima i agitatorima, rekao je da su agenti Sekretarijata za unutrašnju bezjbednost i Sekretarijata za pravosuđe angažovani da uspostave red ispred zgrade suda i pomognu gradu Portlandu.

Potezi Trumpove administracije suprotni su uobičajenom postupanju američkih konzervativaca koji se sa uvažavanjem odnose prema nadležnostima država i lokalnih vlasti. Veoma su se obazrivo odnosili prema angažovanju resursa federalne vlade - posebno angažovanju agenata.

Rend Pol, senator iz države Kentaki i jedan od istaknutijih republikanaca, koji pripada libertartarijanskom krilu partije, kritikovao je upotrebu federalnih resursa.

„Ne možemo se odreći slobode zbog bezbjednosti. Sprovođenje zakona donijetih na lokalnom nivou može i treba da riješi ove situacije u našim gradovima. Tu nema mjesta za federalne trupe ili neidentifikovane agente”, objavio je Pol.

Stručnjaci za ustavno pravo ukazuju da angažovanje federalnih službenika predstavljaju crvenu liniju u slučaju koji bi mogao postati svojevrsni test za američke države - s obzirom na to da djeluje da Trumpova administracija proširuje djelokrug rada federalnih snaga.

“Ideja da postoji prijetnja za federalni sud i da će federalne vlasti jednostavno upasti i raditi šta god im je volja - bez usaglašavanja i saradnje sa državnim i lokalnim vlastima je neobična - van konteksta građanskog rata”, smatra Majkl Dorf, profesor predmeta Ustavno pravo na Univerzitetu Kornel.

“Kod autoritarnih vladara standardni je potez da se potreba za prekidom nasilja iskoristi kao povod za primjenu sile. Na taj način izaziva se nasilni odgovor i pokreće se spirala nasilja”, ukazuje Dorf.

Međutim, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost objavio je da su federalni agenti bili blokirani u zgradi portlandskog suda – i da su pojedinci ručnim lampama - laserima pokušavali da ih oslijepe.

"Portland je prepun nasilnih anarhista koji napadaju federalne službenike i zgrade", ukazano je u Tviter objavi naloga za odnose sa javnošću Sekretarijata.

„Ovdje nije riječ o mirnim protestima - već o počinjavanju federalnih krivičnih dela”, ukazano je u objavi.

Vodeći zvaničnici Predstavničkog doma, koji kontrolišu demokrate, izrazili su u nedjelju zabrinutost taktikom koju je administracija primjenila u Portlandu i drugim gradovima.

Tim povodom zatražili su sprovođenje federalne istrage.

Protesti u glavnom gradu države Oregon - Portlandu traju 52 dana. Mnogi skupovi, kojima su prisustvovale hiljade ljudi, protekli su mirno i bez incidenata. Međutim, grupe do nekoliko stotina demonstranata napadale su federalna zdanja i policijske stanice, podmećući požare, razbijajući prozore, i sukobljavajući se sa policijom.

Portlandske policijske snage upotrijebile su suzavac nekoliko puta – sve dok federalni sud nije zabranio takvu reakciju ukoliko nije proglašeno stanje nereda na ulicama. Međutim, angažovanje federalnih službenika pobuđuje sumnje da upravo oni protiv demonstranata ponovo upotrebljavaju suzavac.

Protesti u Portlandu eskalirali su 11. jula kada je jedan demonstrant prebačen u bolnicu sa teškim tjelesnim povredama tokom policijske intervencije. Incident je zabilježen na video snimku koji prikazuje povrijeđenog muškarca Donovana Labela, koji je stajao naspram policajaca držeći megafon - kada je zadobio udarac u glavu.

Vaš browser ne podržava HTML5

Nemiri podstaknuti policijskim tretmanom Afroamerikanaca

Širom Sjedinjenih Država talas protesta je eskalirao poslije smrti Afroamerikanca Džordža Flojda. On je preminuo tokom policijskog privođenja, kada mu je policajac Derek Šovin skoro devet minuta držao koljeno na vratu. Talas protesta, pod sloganom Black Lives Matters (Životi crnaca su važni) u prvi plan postavio je zahtjeve o reformi policije.