Američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege iz NATO-a zasjedat će s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u novom Vijeću NATO-Ukrajina, stalnom tijelu u kojem će 31 saveznik i Ukrajina sjediti kao ravnopravni i moći će sazvati krizne pregovore.
Postavka je dio napora NATO-a da Ukrajinu što više približi vojnom savezu, a da mu se zapravo ne pridruži. U utorak su lideri rekli da Ukrajina može ući u NATO "kada se saveznici slože i kada se ispune uslovi".
Dvosmislen ishod odražava izazove postizanja konsenzusa među sadašnjim članicama alijanse dok se rat nastavlja, a Zelenskog je ostavio razočaranim.
“Moramo ostati izvan ovog rata, ali biti u mogućnosti da podržimo Ukrajinu. To vrlo delikatno balansiranje uspjeli smo u posljednjih 17 mjeseci. Svima je dobro da održavamo tu ravnotežu”, rekao je belgijski premijer Alexander De Croo po dolasku na samit.
Iako Zelenski prisustvuje posljednjem danu samita u Vilniusu, oštro je kritikovao ono što je opisao kao "apsurdno" oklijevanje NATO-a da odredi vremenski okvir za prijem njegove zemlje u alijansu.
U suštini, zapadne zemlje su spremne da nastave da šalju oružje kako bi pomogle Ukrajini da obavi posao za koji je NATO zamišljen – da drže liniju protiv ruske invazije – ali ne dozvoljavaju Ukrajini da se pridruži njegovim redovima i da ima koristi od njegove bezbjednosti.
Zelenskyy je u govoru u utorak na gradskom trgu u Vilniusu rekao da ima vjere u NATO, ali da bi želio da „ta vjera postane povjerenje, povjerenje u odluke koje zaslužujemo, svi mi, svaki vojnik, svaki građanin, svaki majka, svako dijete.”
“Je li to previše za tražiti?” dodao je.
Predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyy, drugi lijevo, i predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda, drugi desno, drže ukrajinsku zastavu dok se obraćaju okupljenima tokom događaja na marginama samita NATO-a u Vilniusu, Litvanija, u utorak, 11. jula 2023.
Simboli podrške Ukrajini uobičajeni su u gradu, gdje plavo-žute zastave zemlje vise sa zgrada i zalijepljene su na prozore. Jedan znak psovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Drugi je pozvao lidere NATO-a da "požure" svoju pomoć Ukrajini.
Međutim, na samom samitu je bilo više opreza, posebno od strane Bidena, koji je eksplicitno rekao da ne misli da je Ukrajina spremna za pridruživanje NATO-u. Postoji zabrinutost da je demokratija u zemlji nestabilna i da je korupcija previše duboko ukorijenjena.
Prema članu 5 povelje NATO-a, članice su dužne da brane jedna drugu od napada, što bi moglo brzo uvući SAD i druge nacije u direktnu borbu sa Rusijom.
Međutim, definiranje kraja neprijateljstava nije lak zadatak. Zvaničnici su odbili da definišu cilj, koji bi mogao da sugeriše dogovoreni prekid vatre ili da Ukrajina povrati svu okupiranu teritoriju. U svakom slučaju, Putin bi u suštini imao pravo veta na članstvo Ukrajine u NATO-u produžavanjem sukoba.
Zadatak za sriejdu je uključiti novi okvir Grupe sedam koje djeluju na marginama samita koji će osigurati dugoročnu sigurnost Ukrajine.
Britansko ministarstvo vanjskih poslova je u saopćenju navelo da će zajednička deklaracija G7 „ukazati kako će saveznici podržati Ukrajinu u narednim godinama da okonča rat i odvrati i odgovori na svaki budući napad. To je prvi put da je ovoliko zemalja dogovorilo sveobuhvatan dugoročni sigurnosni aranžman ove vrste sa drugom zemljom.”
Britanski premijer Rishi Sunak rekao je u izjavi da će podrška ukrajinskom „napretku na putu ka članstvu u NATO-u, zajedno sa formalnim, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i ogromnom podrškom članica NATO-a, poslati snažan signal predsjedniku Putinu i vratiti mir Evropi .”
Iako su međunarodni samiti često strogo planirani, ovaj je klackao između sukoba i kompromisa.
U početku se činilo da su lideri zašli u ćorsokak zbog kandidature Švedske za članstvo u alijansi. Međutim, Turska je neočekivano pristala da odustane od svojih prigovora noć prije zvaničnog početka samita.
Dogovor je doveo do toga da se lideri hvale uspjehom koji su bili željni pokazivanja solidarnosti u Vilniusu.
"Ovaj samit je već historijski prije nego što je počeo", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Erdoğan nije javno komentirao dogovor oko članstva Švedske, čak ni tokom sastanka s Bidenom u utorak navečer, gdje je Biden pomenuo "sporazum koji ste postigli juče".
Međutim, izgledalo je da je Erdoğan željan da razvije svoju vezu s Bidenom.
Biden Erdoğan
Turski predsjednik je tražio napredne američke borbene avione i put ka članstvu u Evropskoj uniji. Bijela kuća je izrazila podršku i jednima i drugima, ali je javno insistirala da pitanja nisu vezana za članstvo Švedske u NATO-u.