Učesnici marša okupili su se ispred spomenika Abrahamu Lincolnu, gdje je lider borbe za građanska prava Martin Luther King mlađi prije 57 godina održao istorijski govor "Imam san", u kojem je iznio viziju rasne jednakosti, koja još nije ostvarena za milione Amerikanaca.
"Želim da dam prostor okupljenim Afroamerikancima da kažu da nisu u redu. Mi smo kao bezimene bake koje su izašle na ulice i poručile 'natjeraćemo vas da ispunite ono za šta kažete da se Amerika zalaže'. Ovdje smo. Ne idemo nigdje", poručio je Jumaane Williams, aktivista iz New Yorka u obraćanju učesnicima marša.
Frank Nitty, aktivista pokreta "Životi crnaca su važni" u Wisconsinu, organizovao je šetnju od Milwaukeeja do Washingtona od 1.200 kilometara, koja je trajala 24 dana.
"Moj unuk neće protestovati zbog istih stvari zbog kojih je u maršu učestvovao moj deda", poručio je on.
Godišnjica govora i Marša na Washington obilježava se na kraju ljeta koje su obilježili rasni nemiri i protesti, podstaknuti smrću nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda koji je preminuo nakon što mu je bijeli policajac gotovo devet minuta držao koljeno na vratu.
Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool
Skup se održava i poslije incidenta u Kenoshi u Wisonsinu, gdje je bijeli policajac prošle nedjelje upucao 29-godišnjeg Afroamerikanca Jacobea Blakea, što je dovelo do protesta i nasilja, u kojem su poginule dvije osobe.
“Moramo da stvorimo drugačiju svijest i klimu u našoj zemlji. To se neće dogoditi ako se ne mobilišemo", poručio je u četvrtak Martin Luther King treći, sin čuvenog borca za građanska prava i jedan od organizatora marša.
King i i sveštenik, takođe borac za ljudska prava Al Sharpton, čija je ogranizacija "Nacionalna mreža za akciju" isplanirala skup u petak, saopštili su da je cilj marša da se pokaže hitnost usvajanja policijske reforme, da se odbaci rasno nasilje i da se zahtijeva zaštita biračkih prava uoči izbora u novembru. Obojica će govoriti u petak.
Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.
Da bi naglasio hitnost rješavanja aktuelne situacije, Sharpton je između ostalih okupio porodice ubijenih Afroamerikanaca - Jacobea Blakea, Georgea Floyda, Breonne Taylor, Raysharda Brooksa, Ahmauda Arberyja, Trayvon Martin, Erica Garner i mnoge druge,
Poslije komemorativnog skupa, na kojem će između ostalog govoriti advokat za građanska prava Ben Crump, koji zastupa nekoliko porodica žrtava, učesnici marša će prošetati do spomenika Martinu Lutheru Kingu mlađem, a zatim se razići.
Očekivalo se da broj učesnika marša bude manji nego što je prvobitno bilo planirano zbog restriktivnih mjera koje su gradske vlasti uvele usljed pandemije koronavirusa, a kojima se ograničava dolazak posjetilaca iz drugih krajeva SAD. Zbog toga su organizovani slični skupovi u Južnoj Karolini, Nevadi, Floridi i drugim državama.
Hiljade učesnika u petak su stajale u dugim redovima, a organizatori su institirali na mjerenju temperature. Takođe su podsjetili učesnike da drže fizičku distancu i nose maske tokom skupa.
Dok bude trajao marš u Washingtonu, Sharpton je pozvao stanovnike drugih država da se okupe ispred kancelarija senatora, koji ih zastupaju u Kongresu i zahtijevaju da se sprovede policijska reforma na federalnom nivou.
Poručio je i da bi demonstranti trebalo da traže da se snažnije zaštite biračka prava u SAD, u znak sjećanja na pokojnog kongresmena Johna Lewisa, koji je govorio tokom originalnog Marša na Washington.
Predstavnički dom, u kojem većinu imaju demokrate, u junu je usvojio prijedlog zakona o reformi policije, nazvan po Georgeu Floydu, kojim bi bili zabranjeni pojedini grubi policijski zahvati i ukinut imunitet za policajce.
U julu, poslije smrti kongresmena Lewisa, demokratski senatori ponovo su podnijeli zakonski prijedlog kojim bi bila vraćena jedna od odredbi istorijskog Zakona o biračkim pravima iz 1965. godina, koju je Vrhovni sud ukinuo 2013. godine.
Zakonom se prethodno zahtijevalo od država, koje imaju istoriju suzbijanja biračkih prava, da traže odobrenje federalnih organa prije mijenjanja pravila za glasanje.
Obje mjere čekaju na raspravu u Senatu, koji kontrolišu Republikanci.
“Zahtijevamo da se usvoje ti prijedlozi. Senatori nisu ništa uradili tim povodom. Zbog toga možemo da im kažemo: Dali smo vam šansu, mi kao narod, kao Afroamerikanci, bijelci, latinosi i hispanci i sada ćemo na izborima da izglasamo vašu smjenu", poručio je King.
Takođe je dodao: “Niz senatora mora da ode zato što nemaju kapacitet ili ga nisu pokazali da shvate šta mora da se dogodi u zajednici".
Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott
Obilježavanje Marša na Washington počelo je u četvrtak veče virtuelnim skupom na kojem su govorili aktivista za biračka prava Stacey Abrams, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i dobitnik Oskara Mahershala Ali .
“Pokret za pravdu se nastavlja zahvaljujući aktivizmu ogromnog broja mladih ljudi. Moramo da nastavimo da se borimo", poručila je Pelosi.
U petak veče, "Pokret za živote crnaca", koalicija više od 150 organizacija koje predvode Afroamerikanci i koje su dio šireg pokreta "Životi crnaca su važni", održaće virtuelnu Nacionalnu konvenciju Afroamerikanaca.
Biće objavljena i afroamerička politička agenda, u okviru koje će se ojačati pozivi za ukidanje finansiranja poliicije u korist ulaganja u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, rješavanje stambenih pitanja i druge socijalne usluge u afroameričkim zajednicama, saopštili su organizatori.