Saopštenje koje su objavili kabinet za poslove sa Tajvanom i njegovo odeljenje za vijesti uslijedilo je poslije skoro nedjelju dana ispaljivanja projektila i upada kineskih ratnih brodova i aviona u tajvanske vode i vazdušni prostor.
Akcije su poremetile letove i otpremanje robe u regionu ključnom za globalne lance snabdijevanja, što je izazvalo oštru osudu SAD, Japana i drugih.
U verziji kineske izjave na engleskom jeziku navodi se da će Peking "raditi sa najvećom iskrenošću i uložiti najveće napore da postigne mirno ponovno ujedinjenje".
"Ali mi se nećemo odreći upotrebe sile i zadržavamo mogućnost da preduzmemo sve neophodne mjere. Ovo je u cilju zaštite od spoljnog miješanja i svih separatističkih aktivnosti", navodi se u saopštenju.
"Uvijek ćemo biti spremni da odgovorimo upotrebom sile ili drugih neophodnih sredstava na miješanje spoljnih snaga ili radikalnu akciju separatističkih elemenata. Naš krajnji cilj je da obezbjedimo izglede za mirno ujedinjenje Kine i unaprijedimo ovaj proces", navodi se u saopštenju.
Kina kaže da je prijeteće poteze izazvala prošlonedjeljna posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, ali Tajvan kaže da su takve posjete rutinske i da je Kina to iskoristila samo kao izgovor da pojača svoje pretnje.
Zaustavljanje pregovora sa SAD
Kao dodatni odgovor na posetu Pelosijeve, Kina je saopštila da prekida dijalog o pitanjima od pomorske bezbjednosti do klimatskih promjena sa SAD, koje su glavni vojni i politički podržavalac Tajvana.
Tajvanski ministar spoljnih poslova upozorio je u utorak da kineske vojne vježbe odražavaju ambicije da kontrolišu velike dijelove zapadnog Pacifika, dok je Tajpej izveo sopstvene vježbe kako bi naglasio svoju spremnost da se brani.
Strategija Pekinga bi uključivala kontrolu Istočnog i Južnog kineskog mora preko Tajvanskog moreuza i nametanje blokade kako bi se spriječilo da SAD i njeni saveznici pomognu Tajvanu u slučaju napada, rekao je Joseph Wu, tajvanski ministar vanjskih poslova, na konferenciji za novinare u Tajpeju.
Peking je produžio vježbe koje su u toku ne najavljujući kada će se one završiti.
Tajvan se podijelio od kopnenog dijela Kine usred građanskog rata 1949. i 23 miliona stanovnika ostrva se u velikoj mjeri protivi političkom ujedinjenju sa Kinom, dok više voli da zadrži bliske ekonomske veze i status kvo, odnosno de fakto nezavisnost.
Svojim manevrima Kina se približila granicama Tajvana i možda želi da uspostavi novu normalu u kojoj bi na kraju mogla da kontroliše pristup ostrvskim lukama i vazdušnom prostoru.
SAD, glavni pobornik Tajpeja, također su pokazale da su spremne da se suoče sa kineskim pretnjama. Washington nema formalne diplomatske veze sa Tajvanom u znak poštovanja prema Pekingu, ali je zakonski obavezan da obezbjedi da se ostrvo može braniti i da sve prijetnje protiv njega tretira kao stvar ozbiljne zabrinutosti.
To ostavlja otvorenim pitanje da li bi Washington poslao snage ako Kina napadne Tajvan. Američki predsjednik Joe Biden je više puta ponavljao da su SAD obavezne da to urade - ali su se članovi osoblja brzo povulačili te komentare.
Moguće globalne posljedice
Osim geopolitičkih rizika, produžena kriza u Tajvanskom moreuzu — značajnoj saobraćajnici za globalnu trgovinu — mogla bi da ima velike implikacije na međunarodne lance snabdijevanja u trenutku kada se svijet već suočava sa poremećajima i neizvjesnošću usled pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.
Konkretno, Tajvan je ključni dobavljač kompjuterskih čipova za globalnu ekonomiju, uključujući i kineske visokotehnološke sektore.
Kao odgovor na vežbe, Tajvan je stavio svoje snage u stanje pripravnosti, ali se do sada uzdržavao od preduzimanja aktivnih kontramera.
U utorak je njegova vojska održala vježbe bojeve artiljerije u okrugu Pingtung na svojoj jugoistočnoj obali.