Južnokorejski predsjednik suočava se s pozivima za opoziv, nakon debakla sa vanrednim stanjem

Južnokorejski poslanici pozvali su u srijedu predsjednika Yoon Suk Yeola da podnese ostavku ili se suoči s opozivom nakon što je proglasio vanredno stanje, da bi preokrenuo taj potez nekoliko sati kasnije, što je izazvalo političku krizu u četvrtoj po veličini azijskoj ekonomiji.

Iznenadna objava kasno u utorak izazvala je sukob sa parlamentom koji je odbacio njegov pokušaj da zabrani političku aktivnost i cenzuriše medije, dok su naoružane trupe nasilno prodrle u zgradu Narodne skupštine u Seulu.

Glavna opoziciona Demokratska stranka pozvala je Yoona, koji je na funkciji od 2022. godine, da podnese ostavku ili se suoči s opozivom.

“Čitavoj naciji je jasno otkriveno da predsjednik Yoon više ne može normalno upravljati državom. Trebao bi da se povuče”, rekao je visoki član parlamenta iz DP-a Park Chan-dae u saopćenju.

Šest južnokorejskih opozicionih stranaka reklo je da će u srijedu podnijeti Yoonov zakon o opozivu, navela je Demokratska stranka u poruci novinarima, a glasanje će se održati u petak ili subotu.

Lider Yoonove vladajuće Stranke moći naroda pozvao je na smjenu ministra odbrane Kim Yong-hyuna i ostavku cijelog kabineta.

Yoon je rekao naciji u televizijskom obraćanju kasno u utorak da je vanredno stanje potrebno za odbranu zemlje od nuklearno naoružane Sjeverne Koreje i pro-sjevernih antidržavnih snaga i zaštitu njenog slobodnog ustavnog poretka, iako nije naveo nikakve konkretne prijetnje.

Uslijedile su haotične scene dok su trupe pokušavale da preuzmu kontrolu nad zgradom parlamenta, parlamentarni pomoćnici prskali su aparate za gašenje požara kako bi ih gurnuli nazad, a demonstranti su se sukobljavali s policijom napolju.

Vojska je saopštila da će aktivnosti parlamenta i političkih stranaka biti zabranjene, te da će mediji i izdavači biti pod kontrolom komande vanrednog stanja.

Ali zakonodavci su prkosili sigurnosnom kordonu i nekoliko sati nakon proglašenja, južnokorejski parlament, sa 190 od 300 prisutnih članova, jednoglasno je usvojio prijedlog kojim se traži ukidanje vanrednog stanja, uključujući svih 18 prisutnih članova Yoonove stranke. Predsjednik je potom poništio objavu.

U srijedu se očekuju još protesta, a najveća sindikalna koalicija Južne Koreje, Korejska konfederacija sindikata, planira održati skup u Seulu i obećava štrajk dok Yoon ne podnese ostavku.

Američka ambasada pozvala je američke građane u Južnoj Koreji da izbjegavaju područja u kojima su se održavali protesti, dok neki veliki poslodavci, uključujući Naver Corp i LG Electronics Inc savjetuju zaposlenicima da rade od kuće.

Finansijska tržišta su bila nestabilna sa južnokorejskim dionicama koje su pale za oko 2%, a von se stabilizirao nakon pada na dvogodišnji minimum. Dileri su prijavili sumnju na intervenciju južnokorejskih vlasti da zaustave pad vona.

Ministar finansija Choi Sang-mok i guverner Banke Koreje Rhee Chang-yong održali su preko noći hitne sastanke, a ministarstvo finansija je obećalo da će podržati tržišta ako bude potrebno.

"Ubrizgaćemo neograničenu likvidnost u dionice, obveznice, kratkoročno tržište novca, kao i na forex tržište za sada dok se oni u potpunosti ne normalizuju", navodi se u saopštenju vlade.

"IZBJEGNUT METAK"

Veliki južnokorejski lanac maloprodajnih objekata, koji je odbio da bude identifikovan, rekao je da je prodaja konzervirane robe, instant rezanaca i flaširane vode porasla preko noći.

"Duboko sam uznemiren ovakvom situacijom i veoma sam zabrinut za budućnost zemlje", rekao je za Reuters 39-godišnji stanovnik Seula Kim Byeong-In.

Narodna skupština može opozvati predsjednika ako za to glasa više od dvije trećine poslanika. Suđenje potom održava ustavni sud, koji to može potvrditi glasanjem šest od devet sudija.

Yoonova stranka kontroliše 108 mjesta u 300-članom parlamentu.

Ako Yoon podnese ostavku ili bude smijenjen, premijer Han Duck-soo bi zauzeo mjesto lidera dok se ne održe novi izbori u roku od 60 dana.

"Južna Koreja je kao nacija izbjegla metak, ali je predsjednik Yoon možda pucao sebi u nogu", rekao je Danny Russel, potpredsjednik istraživačkog centra Asia Society Policy Institute u Sjedinjenim Državama, o prvoj deklaraciji o vanrednom stanju u Južnoj Koreji od 1980.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da pozdravlja Yoonovu odluku da poništi proglašenje vanrednog stanja.

"Nastavljamo da očekujemo da će se političke nesuglasice riješiti mirnim putem i u skladu s vladavinom prava", rekao je Blinken u saopćenju.

Južna Koreja je domaćin oko 28.500 američkih vojnika kao nasljeđe Korejskog rata 1950-1953.

Planirani pregovori o odbrani i zajednička vojna vježba između dva saveznika odgođeni su zbog širih diplomatskih posljedica previranja preko noći.

Švedski premijer odgodio je posjetu Južnoj Koreji, rekao je portparol, a japanska poslanička grupa za korejska pitanja otkazala je put u Seul planiran za sredinu decembra.

Yoon, karijerni tužilac, izborio je pobjedu na najtežim predsjedničkim izborima u istoriji Južne Koreje 2022. godine, jašući talas nezadovoljstva zbog ekonomske politike, skandala i rodnih ratova.

Ali on je nepopularan, a njegov rejting podrške se kretao na oko 20% mjesecima.
Njegova Partija moći naroda pretrpjela je uvjerljiv poraz na parlamentarnim izborima u aprilu ove godine, prepustivši kontrolu nad jednodomnom skupštinom opozicionim strankama koje su osvojile skoro dvije trećine mjesta.

Bilo je više desetina slučajeva proglašenja vanrednog stanja otkako je Južna Koreja uspostavljena kao republika 1948. godine.

Godine 1980. grupa vojnih oficira prisilila je tadašnjeg predsjednika Choi Kyu-haha da proglasi vanredno stanje kako bi ugušio pozive za obnovu demokratske vlasti.