Inače, stupio je na površinu Mjeseca cijelih 19 minuta nakon Armstronga i malo kasnije se pomolio i uzeo pričešće posebnim priborom koji mu je dao njegov pastor, postavši time prvi čovjek koji je obavio religijski obred na Mjesecu. Čuvena slika otiska čizme u Mjesečevoj prašini upravo je slika Aldrinovih koraka, koju je načinio Armstrong. Većina slika „čovjeka na Mjesecu“ prikazuju Aldrina, dok se Armstrong nalazi na svega dvije fotografije u boji.
Buzz je rođen u mjestu Glen Ridge, New Jersey, 20. januara 1930. godine, što znači da mu je danas 89 godina. Pa, ipak, ne posustaje – on je jedan živahan starčić, vrlo aktivan u oblasti promocije nauke i važnosti istraživanja svemira. Nedavno je za Washington Post napisao kolumnu u kojoj jednim dijelom hvali ponovno interesovanje naučne zajednice za Mjesec, ali istovremeno poziva i na istraživanje Marsa, i to upravo na eventualnu kolonizaciju ove planete.
FILE: Edwin "Buzz" Aldrin in the Apollo 11 Lunar Module. Omega issued a limited edition Speedmaster watch, a tribute to the one that Aldrin wore to the moon 50 years ago..
Nadimak „Buzz“ mu je „prilijepio“ mlađi brat, Fay Aldrin, koji je kao mali stalno pogrešno izgovarao riječ „brother“ kao „buzzer“. 1988. Buzz postaje Aldrinovo zakonsko ime, a lutak-astronaut iz „Priče o igračkama“ će dobiti ime Buzz Lightyear upravo po Aldrinu. Također, pojavljivao se i u nizu popularnih serija, likom i djelom ili kao crtani lik: u Simpsonima, Futurami, Teoriji velikog praska, pa čak i u Ali G show i Transformersi: Tamna strana Mjeseca.
Kao i većina drugih astronauta, i Aldrin je počeo kao pilot vojnog vazduhoplovstva. Bio je pilot borbenog aviona u Korejskom ratu i imao 66 borbenih misija. Diplomirao je astronautiku na Massachusetts Institute of Technology i postao prvi astronaut sa akademskim zvanjem doktora nauka.
Sa 2500 sati leta postao je kandidat za astronauta i 1963. godine postaje dio Grupe astronauta 3 te se brzo pridružuje misiji Gemini, prvo kao rezervni astronaut, za Gemini 10, i na kraju će biti odabran za prvi sastav misije Gemini 12. 1967. postaje dio rezerve za Apollo 9, da bi nakon toga bio odabran za misiju Apollo 11.
Njegove prve riječi na Mesecu bile su „Divan pogled“.
Zanimljivo je spomenuti i jedan Buzzov incident iz 2002. kada su ga intervjuisali za jednu japansku dječiju emisiju te mu je prišao Bart Sibrel, jedna od osoba koja zagovara teoriju zavjera da spuštanja na Mjesec nije bilo. Sibrel je tražio od Aldrina da se na Bibliji zakune kako slijetanje na Mjesec nije bilo odglumljeno i lažno. Sibrel je tada javno Aldrina nazvao „kukavicom, lažovom i lopovom“, na što ga je Aldrin, kojemu je tada bilo 72 godine, udario pesnicom u vilicu, što su zabilježile kamere.