Vrlo brzo se putem Twittera oglasio i sam Medicinski univerzitet u Beču demantujući kako su oni to utvrdili:
Ova poruka je došla i do korisnika u BiH i regionu, a istovremeno, francusko Ministarstvo zdravlja je izašlo s obavještenjem za javnost kako ne preporučuju uzimanje anti-inflamatornih (protivupalnih) lijekova poput kortizona i ibuprofena jer predstavljaju „pogoršavajući faktor i mogu otežati stanje pacijenta“.
Međutim, nema čvrstih naučnih dokaza o negativnom utjecaju uzimanja nesteroidnih protivupalnih lijekova (NSAID/Non-Steroid Anti Inflammatory Drugs) kod pacijenata koji imaju COVID-19. To su objasnili u subotu navečer rektor Medicinskog univerziteta u Beču Markus Müller i farmakolog Michael Freissmuth za APA.
Hipoteza o ovome pojavila u nekim renomiranim medicinskim časopisima npr. Lancet i British Medical Journal i na Internetu posljednjih dana. Radi se samo o hipotezi, zasnovanoj na tome kako ibuprofen povećava broj ACE2 receptora na membrani ćelija, a koji su svojevrsne „kapije“ za virus SARS-CoV-2. Povećana ekspresija ovih receptora bi mogla ubrzati protok virusa u ćelije.
Lijekovi koji se koriste u liječenju hipertenzije i koji sprječavaju zatajenje srčanog mišića, uglavnom ACE inhibitori i blokatori receptora angiotenzina II-ARB) povećavaju razinu ACE2 receptora te se javio strah među ovim bolesnicima od toga da njihove terapije mogu biti faktor rizika kod COVID-19. Međutim, upozorenja naučnika su da trebamo biti oprezni s tim hipotezama i sve nebrojeno puta provjeriti.
"Nema tu ništa. Stvar s ibuprofenom je problem analize podgrupa“, rekao je rektor Medicinskog univerziteta u Beča Markus Müller, klinički farmakolog, za Austrijsku press agenciju (APA).
Jasno je da ljudi koji dobiju glavobolju ili simptome nalik gripi sve češće pribjegavaju lijekovima protiv glavobolje ili nesteroidnim protivupalnim lijekovima. Konstrukcija veze s COVID-19 iz ovoga je pogrešna i nije uzročno-posljedična. Članak iz Lanceta se bazirao na podgrupama dijabetičara i osoba s povišenim krvnim pritiskom, a ne na opštoj populaciji.
I u samom Lancetu u tekstu naglašavaju da je ovo samo hipoteza i da nije utvrđena uzročno-posljedična veza između korištenja ovih medikamenata i teže kliničke slike kod COVID-19.
Treba imati na umu da je za skidanje temperature prvi lijek paracetamol, pogotovo kod kardiovaskularnih bolesnika na terapiji, kod kojih visoke doze ibuprofena (i generičkih lijekova koji se zasnivaju na ibuprofenu/brufenu) nose određeni rizik, kao i duže korištenje ovog i ličnih lijekova. Ibuprofen i drugi NSAID lijekovi povećavaju rizik od srčanog udara, ali samo u visokim dozama i kada se koriste duže vremena.
Treba ih koristiti pažljivo, a kardivaskularni bolesnici bi se trebali posavjetovati sa svojim ljekarom oko korištenja ovih lijekova.
Ipak, ne savjetuje se ni prekidanje terapije NSAID, ACE i ARB lijekovima „na svoju ruku“, nego se treba posavjetovati sa svojim ljekarom.