Eksperti skeptični na tvrdnje republikanaca da bi Trump spriječio invaziju na Ukrajinu

Arhiv - Predsjednici SAD i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin na sastanku u Ženevi u Švajcarskoj, 16. juna 2021.

U danima kada je postalo jasno da će ruski predsjednik Vladimir Putin narediti početak velike invazije na Ukrajinu, mnogi republikanski političari u Sjedinjenim Državama iskoristili su priliku da nagovijeste da Putin ne bi preduzeo takav korak da je Donald Trump i dalje američki predsjednik. 

To je argument sa kojim se neki stručnjaci za Rusiju slažu - samo ne iz razloga koje iznose republikanski kritičari predsjednika Joea Bidena, koji je demokrata.

Lindsey Graham

Dominantni narativ među mnogima u Republikanskoj stranci u srijedu je definisao senator Lindsey Graham, koji je izjavio za Fox News: "Da je Trump predsjednik, ništa od ovih gluposti se ne bi dogodilo, jer morate da budete jaki. Kada ste slabi, sve se raspada. Biden je slab, a Trump je bio jak."

Međutim, Michael O’Hanlon​, direktor za istraživanja u Institutu Brookings i autor knjige: "Mimo NATO-a: Nova bezbjednosna arhitektura istočne Evrope", ne slaže se sa sa idejom da se Putin nekako plašio Trumpa.

"Jedini razlog što Putin možda ne bi želio da uradi ovo, u slučaju da je Trump i dalje predsjednik, ne bi bio strah od Trumpa", izjavio je on za Glas Amerike. "Razlog bi bile njegove simpatije prema Trumpu i želja da ne uradi ovo dok je na položaju lider sličan njemu po sklonosti ka autoritarnoj upravi."

Dok ističe da Putin snosi "stoprocentnu moralnu odgovornost" za konflikt u Ukrajini, O’Hanlon kaže da su korijeni Putinovih bezbjednosnih strahova zbog Ukrajine i širenja NATO-a ka istoku vrlo duboki. Oni se protežu kroz administracije brojnih američkih predsjednika, tokom kojih je NATO savez značajano rastao i primio u članstvo više država bivšeg Sovjetskog Saveza.

Pokušaji da se Putinova motivacija za akciju u Ukrajini svede na promjenu američke administracije su, u najboljem slučaju, pretjerano pojednostavljivanje stvari.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obraća se naciji 24. februara 2022.

Amerika se vratila

"Tvorci ameirčke politike su odavno imali brojne indicije da je Ukrajina crvena linija za Moskvu", kaže Joshua Shifrinson​, saradnik Woodrow Wilson Centra u Washingtonu i profesor međunarodnih odnosa na Bostonskom univerzitetu.

Određeni događaji koji su pojačali rusku zabrinutost odigrali su se dok je Trump bio predsjednik, a ne Biden.

2019. godine, Ukrajina je usvojila amandman na svoj Ustav kojim kao strateški cilj definiše ulazak u NATO. Kada je aktuelni predsjednik Volodimir Zelenski stupio na dužnost te godine, iznio je plan kako da se ubrza nastojanje Ukrajine da se pridruži zapadnom savezu.

Shifrinson​ kaže da je podjednako moguće tvrditi da je Putin osjetio da je neophodno da reaguje - ne zbog Bidenove slabosti, već zbog njegove snažne podrške američkim saveznicima u NATO - organizaciji prema kojoj je Trump izražavao rezerve, i nagovještaja datih u ranih danima Bidenove administracije da je otvoren prema želji Ukrajine da se priključi savezu.

"Proglašenje da se 'Amerika vratila' i signal da je NATO članstvo za Ukrajinu na stolu, ili bi moglo da se jednog dana nađu na stolu, je možda Putina navelo na pomisao da treba da reaguje što prije", smatra Shifrinson​.

Međutim, kako dodaje, "želim da budem vrlo jasan - to ne znači da je Biden izazvao ruske aktivnosti. Ova invazija je u potpunosti izbor Rusije, i ona je nemoralna i ilegalna."

Afganistan kao pokretač

Još jedan narativ koji dolazi od mnogih republikanaca je povlačenje direktne linije između američkog povlačenja vojnika iz Afganistana prošle godine, i Putinove odluke da izvrši invaziju na Ukrajinu ove nedjelje.

Mitch McConnell

Lider senatske manjine Mitch McConnell​ je rekao: "Mislim da je nesmotreno povlačenje iz Afganistana u augustu bilo signal Putinu, a možda i kineskom predsjedniku - da su SAD u povlačenju, da se na nju ne može osloniti, i to je bio poziv autokratama svijeta da je ovo možda dobar trenutak da načine svoje poteze."

"Definitivno ne mislim da ovo ima bilo kakve veze sa Afganistanom", izjavio je Jeffrey Edmonds​, istraživač CNA, think-tanka iz sjeverne Virginije koji se bavi pitanjima nacionalne bezbjednosti. "Velika većina događaja koji su pokrenuli Putinovu odluku se, po meni, odigrala tokom posjlednje dvije godine."

Među njima su izostanak napretka u razgovorima koji su se odnosili na rusku okupaciju Krima, ruska podrška separatističkim regijama u istočnoj Ukrajini, i bezbjednosna pomoć SAD i NATO Ukrajini.

"Stvari te prirode su iznenada kulminirale do tačke kada je Putin odlučio da iznese sve druge žalbe koje je imao decenijama, i u nekom trenutku tokom prošle godine odlučio da povuče veliki potez", ocijenio je Edmonds za Glas Amerike.

Arhiv - Predsjednik Donald Trump na brifingu u Bijeloj kući 20. aprila 2020.

Trump se uključuje u diskusiju

Osim mišljenja političara i stručnjaka, sam Donald Trump nije propustio priliku da se saglasi da se invazija na Ukrajinu ne bi dogodila da je on predsjednik, i to poveže sa svojom lažnom tvrdnjom da su izbori 2020. bili pokradeni.

U srijedu uveče, nakon što je Putinovu odluku da uđe u Ukrajinu opisao kao "genijalnu", u obraćanju sa svog imanja na Floridi, Trump se pojavio na Fox Newsu dok je ruski napad bio u toku.

Voditeljica Laura Ingraham​ je pitala Trumpa da li je percepcija "slabosti" u Washingtonu uzrok napada.

"Mislim da ste potpuno u pravu", odgovorio je Trump. Govoreći o Putinu je dodao: "On bi bio zadovoljan mirom, ali sada vidi slabost, nekompetentnost i glupost ove administracije. Kao Amerikanac, ljut sam zbog toga i to me rastužuje. A sve se to dogodilo zbog namještenih izbora. To nikada nije smjelo da se dogodi."