"Naš apel liderima (u Bosni) je da se uzdignu iznad vlastitog interesa i pokušaju imati na umu širi interes svoje zemlje", rekao je savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet u intervjuu za Associated Press.
"Ako lideri nastave na putu ka podjelama, dezintegraciji, povlačenju iz centralnih institucija, postoje alati koje imamo da kaznimo takvo ponašanje", dodao je on, pominjući moguće sankcije.
Chollet, koji služi kao savjetnik američkog državnog sekretara, stigao je u Bosnu u ponedjeljak na trodnevne sastanke sa najvišim političkim liderima usred najgore političke krize u toj balkanskoj zemlji otkako je mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončan 1995. godine nakon više od tri i po godine krvoprolića.
Rat u BiH je počeo 1992. godine kada su bosanski Srbi, podržani Beogradom, pokušali da stvore etnički čistu teritoriju s ciljem pridruživanja susjednoj Srbiji protjerivanjem Hrvata i Bošnjaka iz zemlje, koji su većinom muslimani. Više od 100.000 ljudi je ubijeno, a više od 2 miliona, ili više od polovine stanovništva zemlje, protjerano je iz svojih domova prije nego što je postignut mirovni sporazum u Daytonu, Ohio, u novembru 1995.
Sporazum je podijelio BiH na dva dijela - Republiku Srpsku i Federaciju - kojima je data široka autonomija, ali su ostale povezane nekim zajedničkim institucijama, uključujući predsjedništvo, parlament, vojsku, poresku upravu.
Srbi se godinama zalažu za odvajanje od BiH. Ali njihov tvrdolinijaški lider Milorad Dodik, koji ima prešutnu podršku Rusije i Srbije, nedavno je pojačao akciju obećavajući da će entitet Republika Srpska, do kraja novembra, proglasiti stvaranje sopstvene vojske i pravosuđa.
Dodik, koji služi kao srpski član Predsjedništva BiH, zaprijetio je da će preuzeti kasarne u Republici Srpskoj nakon što formira vojsku. Rekao je da će, ako Zapad pokuša da interveniše, pozvati "prijatelje" bosanskih Srba u pomoć.
"Veoma smo zabrinuti", rekao je Chollet. "U Washingtonu se posvećuje velika pažnja o situaciji ovdje, mnogo je zabrinutosti oko putanje na kojoj je Bosna i bojazni, prvi put u 26 godina, da je Dayton (mirovni sporazum) u svom najopasnijem trenutku."
Međutim, Chollet je rekao da Sjedinjene Države i dalje vjeruju da Bosna "nije prošla tačku bez povratka".
"Još uvijek vjerujemo da postoji šansa da se sve ovo zaustavi... i to nisu samo Sjedinjene Države, to su naši partneri u Evropi", dodao je.
Rekao je da će biti potrebno raditi na jačanju demokratskih institucija u BiH i usmjeravanju zemlje ka cilju konačnog pridruživanja Evropskoj uniji.
"Biće mnogo teških odluka koje će se morati donijeti, ali Sjedinjene Države su posvećene učiniti sve što mogu kako bi spriječile da se dogodi ono najgore i, više od toga, pokušale postići još bolji ishod" vraćajući Bosnu "na njen put ka njenoj evroatlantskoj destinaciji", rekao je on.
Dodik je, međutim, ostao neposlušan nakon što su se on i druga dva člana Predsjedništva BiH u utorak sastali s Cholletom, govoreći da je rekao američkom izaslaniku da "samo naprijed sa sankcijama, mi se držimo naše politike" razgradnje institucija na nivou države.
I to uprkos pismu američkog državnog sekretara Antonija Blinkena članovima Predsjedništva BiH u kojem se navodi mogućnosti sankcija.
"Prije ili kasnije, SAD će morati voditi realističnu politiku umjesto da nam prijete sankcijama", rekao je Dodik i dodao da bosanskim Srbima "više nije stalo" do prijetnji. "Mi služimo našim ljudima, a ne interesima SAD-a."