Ugrožene nacije, koje obično najmanje emituju, ali su najviše pogođene, godinama pokreću pitanje kompenzacije. Ali bogate zemlje, koje su zagađivači, odupiru se tome iz straha da će se izložiti beskrajnoj odgovornosti, prenosi Sky News.
Većina svjetskih lidera sastaju se na dvodnevnom samitu baš kada se SAD spremaju glasati na izborima u utorak, što znači da su američki političari fokusirani na domaća pitanja. Predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) u Egipat dolazi čak nekoliko dana kasnije od mnogih svojih kolega.
Šef Ujedinjenih nacija (UN) za klimu Sajmon Stil (Simon Stiell) rekao je u nedelju kako vjeruje da će na samitu biti dovoljno lidera da se dobije pozitivan rezultat.
Međutim, bivši američki pregovarač za klimatske promene Najdžel Pervis (Nigel Purvis), rekao je da je bilo "velikih klimatskih samita i malih klimatskih samita i nikada se nije očekivalo da će ovo biti veliki".
Duž puta do konferencijskog centra COP27 u Šarm el Šeiku, na prašnjavim poljima i praznim ulicama, nalaze se muškarci iz obezbjeđenja u tamnim odelima, javlja BBC. Sprječavanje demonstracija izgleda da je ključni cilj egipatskih vlasti.
Naučnici naglašavaju da su klimatske promjene najveći izazov sa kojim se planeta Zemlja suočava, ali analitičari ne očekuju velike rezultate od samita koji je zvanično otvoren, u nedelju, 6. novembra i traje do 18. novembra.
Skoro 50 šefova država i vlada govoriće tokom prvog dana razgovora na "višem nivou" o klimatskim promjenama, a sutradan se očekuje još veći broj.
Analitičari smatraju da će većina njih govoriti o nesrećama uzrokovanim klimatskim promjenama i da će među njima biti i pakistanski premijer Muhamed Šarif u čijoj su zemlji poplave ljetos pričinile najmanje 40 milijardi štete, a raseljeno je više miliona ljudi.
U pitanju je 27. redovna konferencija potpisnica Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama iz 1992. godine, a na dnevnom redu će se naći niz tema koje su bile razmatrane već i na prethodnoj konferenciji, COP26, koja je održana u novembru 2021. u škotskom Glazgovu.
Riječ je o hitnom smanjivanju emisije štetnih gasova, izgradnji otpornosti i prilagođavanju na neizbježne posljedice klimatskih promjena, i o ispunjenju obećane finansijske podrške borbi protiv klimatskih promjena.
Ujedinjene nacije su 1992. godine u Rio de Žaneiru organizovale Zemaljski samit, na kojem je i usvojena okvirna konvencija (UNFCCC) i osnovan sekretarijat UN za klimatske promene.
Konvenciju, kojom su se države obavezale da "stabilizuju" koncentraciju štetnih gasova u atmosferi, do sada je potpisalo 197 učesnica konferencije.
Od 1994. godine redovno se svake godine održavaju klimatski samiti COP koji okupljaju strane potpisnice konvencije (Conference of the Parties), a to su govoto sve države svijeta.
Na tim konferencijama u pregovorima su postizane brojne dopune izvorne konvencije, na primer Protokol iz Kjota 1997. godine i Pariski sporazum o klimi iz 2015. godine, kojima su uglavnom definisani ambiciozniji ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena.
U Parizu države svijeta su se sporazumele da ulože dodatne napore kako bi se spriječilo da globalna temperatura poraste više od 1,5 stepeni u odnosu na temperaturu predindustrijskog perioda, i da više izdvajaju za suzbijanje klimatskih promjena.
A participant walks past a mockup of the planet Earth globe at the Sharm el-Sheikh International Convention Centre, on the first day of the COP27 climate summit, in Egypt's Red Sea resort city of Sharm el-Sheikh, Nov. 6, 2022.
U Glazgovu je prošle godine obilježeno pet godina od Pariskog sporazuma, pošto konferencija 2020. nije održana zbog pandemije korona virusa. COP26 je završen Klimatsklim paktom iz Glazgova, u kojem je potvrđen cilj od 1,5 stepeni.
Predsjedavajuća zemlja ovogodišnjeg samita, Egipat, saopštila je da će cilj COP 27 biti da se učini iskorak od pregovora i planiranja, ka konkretnoj, blagovremenoj akciji.
"Želimo da ubrzamo akciju protiv klimatskih promjena kroz smanjenje emisija, intenziviranje napore za adaptaciju, kao i unaprijeđenje adekvatnih finansijskih tokova. Svjesni smo da 'pravedna (klimatska) tranzicija' ostaje prioritet za zemlje u razvoju širom svijeta", naveli su predstavnici iz Egipta na sajtu ovogodišnje organizacije Samita.
Riječ je o pomoći, najčešće nerazvijenim zemljama koje najteže osjećaju klimatsku krizu, kao i ispunjenje obećanja da će bogate države iz svojih klimatskih fondova izdvajati godišnje 100 milijardi dolara za siromašne.
"Napredak u realizaciji godišnjih 100 milijardi dolara izgradiće veće povjerenje između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, i pokazati da se obećanja zaista ispunjavaju", navodi se na sajtu egipatskog predsjedavanja COP27.
Egipatsko predsjedavanje podsjeća i da su se države svijeta u Glazgovu obavezale na odučniju akciju kako bi se osnažila otpornost zemalja, posebno najranjivijih zajednica, i kako bi se one adaptirale na ekstremne vremenske pojave, kao što su toplotni talasi, poplave ili šumski požari.
Dio konferencije biće i tehnička pitanja, na primjer kako da se u svim zemljama standardizuje mjerenje štetnih emisija da bi bilo uporedivo.
Većina lidera sastaće se u ova dva dana u Egiptu, a potom će lideri 20 najbogatijih zemalja otići na Bali u Indoneziju gdje će održati samit G20.