Bosansko zatvaranje očiju pred povratnicima iz Sirije

Dok se skoro godinu dana čeka na formiranje interresorne grupe ili koordinacionog tijela pri Vijeću ministara za povratak bh. državljana iz Sirije, u BiH je, uz pomoć vlade Sjedinjenih Američkih Država, deportiran jedan bh. državljanin – Ibro Ćufurović, koji se navodno u Siriji pridružio militantima tzv. Islamske države i za kojim je bila raspisana crvena INTERPOL-ova potjernica.

O ostalim bh. državljanima, za koje je sigurno da su u kampovima ili zatvorima u dijelu Sirije koji kontroliraju kurdske snage, bh. zvaničnici ne govore. Niti se govori o tome šta nakon što budu vraćeni u BiH, posebno žene i djeca.

Posljednja izjava ministra sigurnosti Dragana Mektića u vezi s povratkom bh. državljana iz Sirije glasila je: „Svako onaj za koga postoji osnova sumnje da je počinio bilo kakvo krivično djelo, bit će procesuiran“.

Međutim, ministar nije kazao kada i kako će bh. državljani biti vraćeni, pa samim tim i procesuirani ako je to potrebno.

Kao najveću prepreku za povratak bh. državljana zvaničnici navode nepostojanje diplomatskih odnosa, odnosno nemogućnost za takvo što, imajući u vidu nezvaničnu kurdsku administraciju koja je nadležna za kampove za žene i djecu i zatvore u kojima su muškarci, uglavnom strani državljani za koje se sumnja da su bili militanti IS-a. Osim ovoga, problem su i djeca koja nemaju nikakve identifikacijske dokumente i za koje, kako kaže ministar Mektić, ne mogu biti sigurni čija su to djeca

S druge strane, Kosovo „zna čija su djeca“, pa je tako 20. aprila u ovu zemlju vraćeno 110 državljana Kosova od čega 74 djece, 32 žene, još devetero siročadi, i četiri muškarca za koje se sumnja da su sudjelovali u borbama.

"Bolje prije nego kasnije"

Iako nisu institucija u čijoj je nadležnosti povratak ljudi u matične zemlje, mnogi članovi porodica ljudi iz BiH u Siriji vide ih kao jedine koji su dosad izlazili u susret barem u povezivanju s članovima porodica.

Riječ je o Međunarodnom komitetu Crvenog križa u Sarajevu.

Elmir Camić, menadžer za komunikacije, za RSE je govorio o načinima djelovanja MKCK-a u BiH kad je riječ o bosanskim državljanima u Siriji.

„Radimo sve što možemo da povežemo porodice i uspostavimo kontakt, međutim mogući povratak je prije svega obaveza država. MKCK može pomoći tamo gdje može, u smislu neutralnog posredovanja, u smislu iskustva koje imamo itd. ali mi nismo ti koji trebaju da uzmu neku proaktivnu ulogu. To ostaje ipak obaveza država. Svako zaslužuje human tretman, mi smo svjesni činjenice da države imaju neke sigurnosne brige itd. Međutim Ženevskim konvencijama svako ima pravo na human tretman, a to uključuje i pravo na pošteno suđenje u skladu sa zakonom. Mi apelujemo na sve države da ispune svoje obaveze“, rekao je Camić dodajući da je neophodno da se poštuju ljudska prava i jedinstvo porodice.

O problemu i opasnosti zadržavanja bh. državljana u zatvorenim kampovima u Siriji za Radio Slobodna Evropa govorila je psihologinja Armina Čerkić, naglasivši da je neophodno uključiti vjersku zajednicu u problem resocijalizacije i deradikalizacije, jednom kad ljudi budu vraćeni.

„Možemo očekivati višestruku traumu, odnosno izloženost traumi, koja je opterećujuća i za roditelje ali i za djecu. Ono što znamo iz naših iskustava, iz iskustva Bosne i Hercegovine jeste da je kod izloženosti traumi uvijek bolje ranije krenuti, nego kasnije. Ono što trauma radi jeste da zapravo crpi resurse i snage osobe da se nosi s izazovima, i što to duže traje to je sve teže za osobu.“

Zarobljeni ISIL-ovci iz BiH čekaju na povratak iz Sirije

Jasna Zečević iz Vive žene udruženja koje svoje djelovanje fokusira na psiho-socijalnu pomoć i podršku žrtvama rata, torture i nasilja također smatra da je pravovremeno djelovanje ključno.

„Bosanskohercegovački zvaničnici imaju obavezu da se brinu za naše građane bez obzira gdje su i šta su, koji su u ratnim zonama, ili u nekim drugim situacijama, oni su obavezni da te naše državljane vrate u našu zemlju. A da li će oni krivično odgovarati ili ne, to je nakon ispitivanja i svih provjera. U BiH postoje vrlo slabo organizirani programi rehabilitacije i resocijalizacije, ali to bi trebalo da se napravi za svaku od ovih osoba. Kao zemlja imamo dovoljno stručnih kapaciteta za takvo nešto.“

Osim neophodnosti djelovanja u smislu povratka i programa rehabilitacije, naše sugovornice ističu i važnost pripreme lokalne zajednice za povratak ovih ljudi. Destigmatizacija i razbijanje predrasuda, smatraju, ključni su načini da zajednica bude spremna da prihvati ove pojedince i na taj način im olakša proces resocijalizacije što dalje vodi ka uspješnijoj integraciji.

"Uključiti vjersku zajednicu"

Problem netretirane traume kod ljudi koji su bili u Siriji, posebno djece koja su bila izložena nasilju i ekstremizmu može biti generacijski problem, smatra Jasna Zečević.

„Teror koji je neko doživio mora izaći napolje, ako on ostane zatomljen, ako se drži u sebi i ako se adekvatno ne tretira, posebno za djecu koja rastu u teroru i koja sažimaju tu jednu ideologiju ekstremizma, oni vrlo lako mogu postati ekstremisti, vrlo lako mogu iz faze u kojoj su sad postati ono što se od njih tamo i očekivalo. Ako te djevojčice i dječaci dođu kasno u zemlju, mi tada možemo biti u strahu šta će oni dalje ovdje da rade. Kako da se odnose prema zemlji koja ih je odbila, kako da se odnose prema nama građanima koji smo zatvarali oči.

Programi deradikalizacije u svijetu pokazali su da je neophodno uključiti vjerske zajednice, govori psihologinja Čerkić, navodeći primjere Saudijske Arabije, Malezije i Jemena.

„Kada su se oni suočili s istim izazovom kao što se suočava BiH kako bi reducirali taj proces radikalizacija koji se dogodio s jednim malim procentom njihove populacije, oni su vrlo aktivno uključili lokalne zajednice, ali su u isto vrijeme vrlo intenzivno radili i s religijskim predstavnicima. Ono što je važno razumjeti jeste da religija bez ikakve sumnje unutar BiH ima vrlo jaku ulogu bez obzira na to o kojoj religiji je riječ.“

Apeli bez rezultata

Kako će BiH riješiti pitanje povratka državljana kojih je, iako se o preciznom broju ne može govoriti, oko stotinu u nekoliko kampova, ostaje da se vidi. Samo u kampu Al-Hol je, pretpostavlja se, oko 40 bh. državljana, najveći broj je djece. U kampu Roj na sjeveru Sirije, među 30-ak bh. državljana, više od godinu dana borave tri žene s devetero djece. Jedna od njih pisala je pismo bh. javnosti, zatraživši da ih BiH primi nazad. Pismo javnosti i vlastima uputila je nedavno i Alema Dolamić, sestra jedne od žena u kampu Roj, zatraživši da država čim prije reagira i vrati državljane u BiH.

Posebno osjetljivo pitanje jesu djeca bez roditelja u ovim kampovima. Humanitarne organizacije smatraju da je prioritetno riješiti pitanje ove djece i spriječiti da budu izgubljena ili zlostavljana. Jedan takav slučaj jeste slučaj četverogodišnje Iman za čiju majku se pretpostavlja da je poginula tokom oslobađanja Baguza.

Kosovo je među rijetkim zemljama koje su vratile svoje državljane. Po povratku u zemlju, muškarci su uhapšeni i određen im je jednomjesečni pritvor, a žene su smještene u prihvatni centar. Nakon toga su puštene kući, uz mjere kućnog pritvora. Specijalni tužilac Šulj Hodža potvrdio je da se protiv svih tih žena vodi istraga.

„Istraga će se nastaviti jer su one i ranije bile pod istragom, ali je obustavljena zato što nisu bile dostupne tužilaštvu. Istraga će ponovo biti za njih 32. One su oslobođene, ali mi ćemo da nastavimo sa istragom.“

Jednomjesečni pritvor određen je i jedinom deportiranom bh. državljaninu Ibri Ćufuroviću. On je odmah nakon dolaska u Sarajevo saslušan na Sudu BiH. Tokom saslušanja odlučio se braniti šutnjom, da bi s istog bio odstranjen jer je, prema riječima tužioca izjavio da ne poštuje zakone BiH. Zbog svega navedenog Ćufuroviću je određen pritvor koji će izdržavati u zeničkom KPZ-u.

Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu BiH, krivična djela povezana s terorizmom. Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka dosad nije bila niti jedna oslobađajuća presuda. INTERPOL je raspisao čak 90 potjernica za građanima BiH u vezi s učešćem na ratištima u Siriji i Iraku.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić nedavno je izjavila da su ranije sklapani sporazumi s povratnicima iz Sirije s ciljem otkrivanja financijera terorizma, ali da to više neće biti praksa.