Sve registrirane osobe nekada su živjele na teritoriji militantne grupe, tzv. Islamske države.
Prema podacima Radija Slobodna Evropa (RSE), među ovim ljudima najviše je djece, njih oko šezdeset, od kojih više od polovine rođenih u Siriji. Prema nezvaničnim podacima, 23 muškarca su u zatvorima, a u kampovima je 27 žena.
„Vrlo detaljno, vrlo ozbiljno pratimo te procese. Svi koji se vrate, vratit će se na način da će podlijegati zakonskim normama Bosne i Hercegovine“, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, dodajući da, iako nije zvanično formirano koordinaciono tijelo za povratak bh. državljana iz Sirije, koje je najavljeno prošle godine, djeluje operativna grupa koju čine policijsko-obavještajne agencije i ministarstva sigurnosti i vanjskih poslova.
Ova grupa radi na razvijanju strategija i planova o tome šta nakon što ovi ljudi budu vraćeni u BiH, od formiranja timova Tužilaštva BiH koje će raditi na predmetima, do programa deradikalizacije i reintegracije ovih osoba u društvo. Posebno pitanje jeste i upis djece rođene u Siriji u matične knjige rođenih BiH.
Ministarstvo sigurnosti BiH, u čijoj je nadležnosti pitanje povratka bh. državljana zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova i drugim, dosad je, kako navode, poduzelo niz aktivnosti kad je riječ o ovom problemu.
„Intenzivni su kontakti sa međunarodnim organizacijama i zemljama partnerima koje su sa svojim kapacitetima prisutne u zoni konflikta. Suradnja je usmjerena, između ostalog, i na identificiranje i evidentiranje naših državljana kao i na asistenciju pri uspostavljanju kontakta sa članovima njihovih porodica u BiH. U određenom broju slučajeva već su poduzete i druge mjere i radnje o kojima zbog sigurnosnih interesa kako BiH, tako i naših međunarodnih partnera uključenih u pomenute aktivnosti, u ovom momentu, nismo u mogućnosti detaljnije govoriti“, bio je pismeni odgovor Maria Janečeka, stručnog savjetnika iz oblasti borbe protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti BiH na upit koji je uputio RSE u vezi povratka i repatrijacije bh. državljana iz Sirije.
Proces verifikacije bh. državljana u kampovima u dijelu Sirije koji kontrolira kurdska administracija nadležne bh. agencije provode kroz međunarodnu saradnju ali i u kontaktu s porodicama osoba koje su u zoni konflikta.
Lica s potjernica
„Ove evidencije još uvijek su predmet daljih operativnih provjera i verifikacija. U ovom trenutku broj osoba iz BiH za koje smo sa velikim stupnjem vjerojatnoće izvršili verificiranje podatka je 91. U postupku je dalje verificiranje podataka kako za pomenuti broj osoba, tako i za još neke osobe. Proces verificiranja podataka koje smo prikupili još uvijek nije okončan. Institucije BiH raspolažu i sa odgovarajućim demografskim statističkim podacima za navedeni broj osoba“, navodi Janeček, dodajući da institucije Bosne i Hercegovine nemaju jurisdikciju nad teritorijem na kojem se nalaze navedeni kampovi, tako da su mogućnosti u tom smislu izuzetno ograničene.
"U ovom trenutku broj osoba iz BiH za koje smo sa velikim stupnjem vjerojatnoće izvršili verificiranje podatka je 91."- Mario Janeček
U Bosnu i Hercegovinu dosad je iz Sirije deportiran jedan muškarac. Riječ je o Ibri Ćufuroviću za kojim je bila raspisana INTERPOL-ova potjernica i kojem je nakon izručenja određen jednomjesečni pritvor koji je potom produžen na dva mjeseca.
Ćufurović je, kako je naveo njegov branitelj Senad Dupovac, odlučio braniti se šutnjom tokom sudskog procesa, ali je osim toga kazao i da ne poštuje zakone BiH.
Od 23 muškarca za koje se pretpostavlja da su u zatvorima u Siriji i Iraku, jedan državljanin BiH smješten je u Erbilu, dijelu Iraka koji kontroliraju Kurdi, za njih devet raspisane su međunarodne INTERPOL-ove potjernice.
Riječ je u Jasminu Keseroviću, Aliji Keseroviću, Salemu Hasiću, Senadu Kasupoviću, Edinu Muftiću, Miralemu Berbiću, Edinu Alijevu, Amiru Džiniću i Hamzi Labidiju. Većina ih je uhapšena tokom oslobađanja posljednje teritorije pod kontrolom militanata „Islamske države“, dok je nekoliko njih ranije napustilo teritorij ove terorističke organizacije nakon čega su ih uhapsile kurdske snage uz podršku internacionalne koalicije.
Osobe navodno uhapšene u Baguzu za kojima su raspisane INTERPOL-ove potjernice: Hamza Labidi, Edin Alijev, Amir Džinić, Edin Muftić, Alija Keserović, Jasmin Keserović, Salem Hasić, Senad Kasupović i Miralem Berbić.
Djeca rođena u Siriji bez ikakvih dokumenata
I dok se muškarci, u najvećem broju militanti IDIL-a, rijetko ili nikako ne javljaju porodicama, sa ženama je drukčije. Putem Međunarodnog komiteta Crvenog križa ali i na druge načine javljaju se porodicama u BiH i uglavnom pišu o teškim uvjetima u kampovima i pitaju o mogućem povratku u BiH.
S ovim ženama je oko 60 djece, od čega najveći broj djece mlađe od šest godina. Ovi mališani rođeni su u Siriji, na teritoriji „Islamske države“ i kao takvi nemaju nikakvih dokumenata. Među njima je i petero djece u kampu Al-Hol koja nemaju nijednog roditelja. Među ovo petero djece je i Iman čiju priču je RSE već ranije objavio. Ona, međutim, nije s bosanskim državljankama u kampu, i pretpostavlja se da je sa Sirijkom koja ju je uzela sa sobom nakon što joj je majka poginula u Baguzu. Imanina nana Samra već dva mjeseca pokušava dobiti informacije o tome gdje joj je unuka, a vijest da Sirijke puštaju iz kampa mogla bi značiti da će djevojčica Iman biti odvedena iz Al-Hola.
Informacije o Iman su različite – od toga da je Sirijka skriva i ne želi prijaviti kao dijete bez roditelja, do toga da je moguće u bolnici ili sirotištu, međutim zvanične informacije niko još ne može dati.
„Naši operativni podaci govore kako se dobar dio djece bez staranja nalazi u grupama sa drugim bh. državljanima, ali postoje i evidentirani slučajevi gdje su brigu o toj djeci navodno preuzele i osobe koji nisu državljani BiH. U kontaktima sa međunarodnim organizacijama koje imaju pristup kampovima istakli smo i ovaj problem, te zatražili njihovu pomoć. Ističemo kako su i same međunarodne organizacije svjesne ove činjenice, ali su istovremeno i naglasile izuzetno otežane i kompleksne uvjeta i okolnosti sa kojima se susreću prilikom rada na lociranju djece bez staranja u pomenutim kampovima.
Trenutno smo aktivni u više slučajeva koji uključuju maloljetne osobe i o kojima ćemo kad se steknu uvjeti informirati javnost u obimu i na način koji neće ugroziti gore pomenute interese i međunarodne standarde“, kazao je Janeček na pitanje o djeci bez roditeljskog staranja.
Ograničene mogućnosti Bosne i Hercegovine
Mogućnosti BiH su ograničene zbog nemogućnosti kontakta s nezvaničnom kurdskom administracijom, zato se u konkretnom slučaju povratka državljana surađuje s međunarodnim partnerima, u prvom redu vladom Sjedinjenih Američkih Država.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH od samog početka uključeno je u proces povratka bh. državljana. I dok o sigurnosnim aspektima iz ovog ministarstva ne mogu govoriti, o diplomatskim odnosima mogu. Međutim, takvih odnosa s Kurdima nema niti ih može biti, a kao i u slučaju odraslih osoba, kurdska administracija traži od vlada zemalja, samim tim i od BiH, da ministarstva vanjskih poslova direktno kontaktiraju komisiju za strane poslove u kurdskom dijelu Sirije i naglašavaju da ne mogu rješavati pojedinačne slučajeve bez zvaničnih zahtjeva vlada.
„Iznalaženje konačnog rješenja za ovaj vrlo težak i osjetljiv problem predstavlja velik izazov i za mnogo veće i razvijenije zemlje od Bosne i Hercegovine. Naši građani, a posebno članovi porodica osoba koje se nalaze u kampovima, trebaju biti svjesni činjenice da ključ konačnog rješenje nije samo u rukama Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nego i niza faktora i okolnosti na međunarodnom planu na koje Bosna i Hercegovina ne može utjecati ili ima ograničen utjecaj. Mi ćemo i dalje nastaviti sa traženjem najboljih rješenja i na tom polju usko ćemo surađivati sa svim relevantnim partnerima. Molimo za strpljene i razumijevanje i vjerujemo kako ćemo u skoroj budućnosti imat uspjeha na tom planu“, poručio je Mario Janeček iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Uprkos pozivima, kako kurdske administracije tako i internacionalne koalicije za borbu protiv „Islamske države“ na čelu sa SAD-om, da zemlje preuzmu svoje državljane iz Sirije i Iraka, odnosno teritorija koji kontroliraju Kurdi, tek se nekoliko zemalja odazvalo. U prvom redu Kosovo koje je prihvatilo 110 državljana, među kojima i devetero siročadi. Petero siročadi uspjela je pronaći u kampu Al-Hol i vratiti kući i švedska delegacija.
Norveška je također započela ovaj proces s petero djece. Francuska je nešto ranije vratila nekoliko djece koju su tražili djedovi i bake. Značajan broj ljudi vratio se u Tadžikistan i Uzbekistan, Maroko i Rusiju. Sjedinjene Američke Države također su vratile dvije žene i šestero djece iz Sirije.