"Ako se ovo pitanje ne riješi, ukupan iznos neplaćenih poreza u narednih deset godina će porasti na oko 7 hiljada milijardi dolara, što je približno jednako 15% ukupnog poreza koji građani duguju državi", navodi se u izvještaju koji je Sekretarijat za pravosuđe objavio u četvrtak.
"Ti neplaćeni porezi imaju cijenu za američka domaćinstva i poreske obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obaveze, pošto političari onda biraju da povećaju deficit, smanje izdvajanja za neophodne prioritete ili dodatno povećavaju porez da bi nadoknadili izgubljene prihode u budžetu."
Ako Poreska služba bude imala bolji kapacitet da pronađe utajivače poreza, to će u narednih 10 godina donijeti oko 700 milijardi dolara u budžet, a još mnogo više u godinama poslije toga, navodi američka administracija.
Arhiv - Sjedište Poreske službe u Washingtonu
Utaja poreza je međunarodna realnost. Administracija procjenjuje da SAD gube oko 15% prihoda od neplaćenih poreza što je slično nivou od 16% koji postoji u Evropskoj uniji, prema istraživanju Londonskog univerziteta. Studija je ustanovila da je 2015. godine, širom EU, utajeno nešto više od hiljadu milijardi dolara.
Stručnjaci kažu da je procjena Sekretarijata za finansije o neplaćenim porezima razumna, a da je njeno uvjerenje da sprovođenje poreskih zakona može da se poveća - također realistično. Međutim, upozoravaju da se to neće dogoditi "preko noći".
"Biće potrebno vrijeme", izjavio je Howard Gleckman, visoki saradnik Centra za poresku politiku Urban-Brookings. "Kako budu povećavali broj zaposlenih, moći će da to sprovedu postepeno, tokom više vremena. Ljudi koji su radili za IRS, koji dobro znaju to mjesto, kažu da je potrebno pet godina da se obuči poreski inspektor - posebno kada je riječ o sofisticiranim načinima utaje poreza kojima će Poreska služba željeti da se bavi. Tako da - da, vjerujem da možemo da prikupimo taj novac ali niko ne treba da očekuje da će (Bidenova administracija) moći da to uradi preko noći."
Drugi nisu tako sigurni.
"Rekao bih da to zvuči ambiciozno", kaže Alex Muresianu, federalni analitičar u Fondaciji za poreze u Washingtonu. "Mislim da, ako Poreska služba bude obavljala bolje istrage i ako se više budu sprovodili zakoni imamo dobar način da podignemo budžetski prihod. Ali nisam siguran da će se tako veliko povećanje u budžetu koristiti tako efikasno kako se administracija nada."
Finansiranje Plana za američke porodice
Dok se reforma režima sprovođenja poreskih zakona može smatrati ciljem samim po sebi, Bidenova administracija je plan objavila u kontekstu svoje inicijative "Plan za američke porodice". To je zakonski prijedlog o ulaganjima u pristupačne ustanove za staranje o djeci, besplatno obrazovanje, duže porodično odustvo i bolovanje, kao i poreske olakšice za porodice sa djecom.
Međutim, Gleckman ističe da novac koji bi prikupio Sekretarijat za finansije od utajivača poreza neće biti ni blizu dovoljan, ili biti sakupljen dovoljno brzo - da se finansira plan u iznosu od 1.800 milijardi dolara.
"Ako ljudi u Kongresu misle da će zatvaranjem rupa u poreskim zakonima finansirati taj plan, nisu realni", rekao je. "To je dobra stvar, dobro je da se održava krediblitet poreskog zakonika i svakako će donijeti velike prihode u budžet. Ali to neće finansirati prijedlog zakona o infrastrukturi koji košta hiljadu milijardi dolara. Ako žele da to ostvare, moraće da nekome podignu porez."
Detalji plana
Plan administracije ima četiri osnovna elementa, od kojih je najznačajniji - dodatnih 80 milijardi dolara za budžet Poreske službe u narednih deset godina. Tokom prošle decenije, budžet agencije je smanjen za 20% što je dovelo do gubitka iskusnog osoblja i smanjenja u broju agenata IRS-a na nižem nivou službe.
Prijedlogom se, takođe, izdvajaju sredstva za obnovu sistema upravljanja podacima u agenciji. Sadašnji sistem u IRS-u je najstariji u cijeloj federalnoj vladi. Neki elementi potiču još iz 1960-ih a napisani su zastarjelim programskim jezikom.
Arhiv- Dio federalne poreske prijave sa stranice Poreske službe.
Pored toga, agencija će suzbijati rad neregulisanih računovođa, i povećati kazne za pomoć i saučesništvo u utaji poreza.
Prikupljanje podataka sa bankovnih računa
Četvrti element plana administracije, koji izaziva izvjesnu zabrinutost, je prijedlog da se od banaka i drugih finansijskih institucija traži da u značajnoj mjeri povećaju količinu informacija koje daju Poreskoj službi.
Koalicija grupa za bankarsku trgovinu izrazila je protivljenje planu ranijeg ovog mjeseca u zajedničkom pismu u kome se navodi da bi on "donio troškove i složenost koja nije opravdana potencijalnim i izuzetno nesigurnim koristima" a podatke potrošača bi mogao da izloži zloupotrebama.
"Podržavamo inicijativu da se poveća poštovanje zakona kako bi svi poreski obveznici ispunjavali svoje obaveze, ali dovođenje finansijskih institucija u poziciju da prijavljuju više informacija o vlasnicima računa - posebno kada su prednosti toga neizvjesne - nije rješenje", napisala je koalicija bankarskih grupa.
Howard Gleckman iz Centra za poresku politiku, izražava zabrinutost da IRS neće moći da efikasno koristi te podatke.
"Sada traže toliko informacija o depozitima i povlačenju suma sa svakog bankovnog računa", kaže. "Poreska služba se već muči da upravlja podacima. Ovo bi im donijelo miljarde novih podataka koje treba da obrade."