"Amerika je izgubila jednog od svojih heroja, naša porodica je izgubila svoju stenu", saopštila je Doleova porodica. "Bio je oličenje integriteta, humora, saosjećajnosti i neumorne radne etike. Bio je moćan glas pragmatičnog konzervativizma."
“Bob je bio američki državnik kao malo ko u našoj istoriji. Bio je ratni heroj i među najvećima iz "najveće generacije". Meni je takođe bio prijatelj na koga sam mogao da se oslanjam za pouzdani savjet ili duhovitu opasku u pravom trenutku da smiri nervozu. Nedostajeće mi moj prijatelj, ali sam zahvalan za vrijeme koje smo proveli zajedno i za prijateljstvo sa porodicom Dol. Imao je nepogrešivo osjećanje integriteta i časti. Njegovo poštenje, dostojanstvo, humor i patriotizam treba da budu inspiracija našoj zemlji", saopštio je predsjednik Joe Biden.
Dol je u februaru ove godine objavio da mu je otkriven četvrti stadijum raka pluća. Tokom svoje 36-godišnje karijere na Kapitol hilu, Bob Dol je postao jedan od najuticajnijih zakonodavaca i stranačkih lidera u Senatu. Imao je talenat za kompromis i čuveni smisao za humor, često na sopstveni račun, ali nije oklijevao da ga uperi i na druge.
Pisao je zakone o poreskoj politici, spoljnoj politici, farmama i programima ishrane kao i pravima osoba sa invaliditetom, a zaslužan je i za to što je zaštita od diskriminacije u zapošljavanju obrazovanju i javnim službama postala dio zakona kada je usvojen Zakon o Amerikancima sa invaliditetom.
Današnje vladine kancelarije i nacionalni parkovi pristupačni za osobe za hendikepom, rampe na trotoarima i tumači za jezik gluhonijemih prisutni na zvaničnim lokalnim skupovima su samo neki od vidljivih znakova njegovog naslijeđa, kao i rada zakonodavaca koje je okupio prije 30 godina da bi se usvojio taj važni zakon o građanskim pravima.
Dol je kasnije godine karijere posvetio statusu ranjenih veterana i njihovih palih saboraca na Arlingtonskom nacionalnom groblju, kao i sjećanju na generaciju veterana Drugog svjetskog rata, koja polako nestaje.
Hiljade starih vojnika okupile su se na Nacionalnom travnjaku 2004. godine, na otvaranju spomenika borcima Drugog svjetskog rata - skupu koji je Dole nazvao "našim posljednjim ponovnim okupljanjem." On je bio je jedan od pokretača podizanja tog spomenika.
“Sve nas je manje", rekao je tada. "Ali, ako se okupljamo u sutonu života, on je svjetionik znanja da smo ostali verni svojim saborcima."
Dole je veći dio života proveo u američkoj prijestonici, u centru moći, čak i poslije odlaska u penziju. Sve vrijeme je živeo u slavnom kompleksu Votergejt. Kada je napustio politiku i pridružio se pravničkoj firmi koju su činile istaknute demokrate, šalio se da dovodi svog psa na posao da bi imao još nekog republikanca da priča s njim.
Tri puta je pokušao da postane predsjednik. Poslednji put 1996. godine, kada je osvojio republikansku nominaciju ali je predsjednik Bil Clinton tada ponovo izabran. Borio se za predsjedničku nominaciju svoje stranke 1980. i 1988. a 1976. bio potpredsjednički kandidat republikanske stranke zajedno sa predsjednikom Fordom - kada su izgubili izbore.