Hezbolah koji podržava Iran zna to i ima na umu libanonsku krizu dok planira sljedeće korake u sukobu s Izraelom, kažu izvori.
Kako rat između Izraela i Hezbolahovog palestinskog saveznika Hamasa odjekuje na Bliskom istoku, rizik od rata između Hezbolaha i Izraela ostaje veći nego u bilo kojem trenutku od njihovog posljednjeg velikog sukoba 2006. godine.
Analitičari kažu da bi šiitska grupa mogla eskalirati ako se čini da je Hamas na konopcima u Pojasu Gaze udaljenom 200 km, dok se libanonski lideri plaše da bi Izrael mogao potaknuti veliki sukob s Hezbolahom.
Ali s Izraelom koji je upozorio Hezbolah da će izazvati "razaranje" Libanu ako grupa otvori front, troškovi bilo kakvog rata su veliki u zemlji koja već trpi jednu od najdestabilizirajućih faza od građanskog rata 1975-90.
"Hezbolah nema interes za rat. Liban nema interes za rat", rekao je izvor upoznat sa razmišljanjem Hezbolaha.
Grupa nije željela da vidi kako je zemlja uništena i Libanci bježe sa juga, kao što ih hiljade već čine, rekao je izvor.
Uz praznu državnu kasu, mnogi se pitaju i ko bi platio obnovu. Neki postavljaju pitanje da li bi zalivske arapske države predvođene sunitima koje su finansirale rekonstrukciju 2006. ovog puta požurile da pomognu, s obzirom na veću ulogu Hezbolaha u Libanu.
Hezbolahovi sukobi s izraelskim snagama na granici su kalibrirani kako bi se izbjegla velika eskalacija do sada, kažu izvori, iako je do petka 47 njegovih boraca ubijeno od izbijanja rata Hamas-Izrael.
Međutim, Hezbolah je također pokazao spremnost za rat, odražavajući njegovu poziciju predvodnika saveza koji podržava Iran protiv Izraela i Sjedinjenih Država.
Libanonski političari pozvali su Hezbolah da ne eskalira, iako imaju malo ili nimalo utjecaja na njegove odluke.
"Sudbina Libana je u pitanju", rekao je vođa Druza Walid Jumblatt, nazvavši ovo možda najopasnijom fazom koju je vidio u svojoj političkoj karijeri.
Rekao je da Libanonci ne mogu ništa učiniti da zaustave rat koji je pokrenuo Izrael.
"Ali sa naše strane, moramo kontrolisati stvari, kroz dijalog i savjetovanje braći u Hezbolahu da zadrže pravila angažmana onakva kakva jesu", rekao je on u komentaru za medije.
'LIBAN ĆE PLAĆATI'
Izraelski predsjednik Isaac Herzog rekao je da Izrael ne traži sukob na svojoj sjevernoj granici, "ali ako nas Hezbolah uvuče u rat, trebalo bi biti jasno da će Liban platiti cijenu".
Jedan od najbližih Hezbolahovih saveznika, kršćanski političar Sulejman Frangieh, rekao je u srijedu da grupa ne želi rat. Da jeste, borci Hezbolaha bi 7. oktobra upali u Izrael kao što je to uradio Hamas iz Gaze, rekao je on.
Jedan visoki libanonski zvaničnik rekao je da su vlade kontaktirale Liban kako bi smirile tenzije.
„Govorimo im da umjesto da nam govore da obuzdamo Hezbollah, oni trebaju izvršiti pritisak na Izraelce da ne eskaliraju“, rekao je.
Posljednjih nekoliko godina bilo je posebno teško za Liban, koji je imao malo stabilnosti od nezavisnosti i koji je trpio ratove uključujući izraelske invazije 1978. i 1982.
Decenije korupcije i lošeg upravljanja vladajućih političara doveli su do kolapsa finansijskog sistema 2019. godine, izbrisavši ušteđevinu, rušeći valutu i podstičući siromaštvo.
Sljedeće godine, Bejrut je razbijen ogromnom eksplozijom hemikalija u luci. Hezbolah je iskoristio svoj uticaj kako bi pomogao da se istraga koja je pokušavala krivično goniti neke od njegovih saveznika, nazove politiziranom. Tenzije su dovele do smrtonosnog nasilja.
Država jedva funkcionira, dok je frakcijska prepirka ostavila bez predsjednika i potpuno ovlaštene vlade.
Nabil Boumonsef, zamjenik glavnog urednika lista Annahar, rekao je da bi svaki rat bio daleko destruktivniji od 2006. godine, dok Liban nije imao vladu sposobnu da upravlja posljedicama.
"Suočili bismo se sa scenarijem pravog terora - uništenjem infrastrukture u Libanu i poništavanjem bilo kakvih izgleda za ekonomski oporavak", rekao je.
Libanu su bile potrebne godine da se obnovi od rata iz 2006. godine u kojem je ubijeno 1.200 ljudi u Libanu, većinom civila, i 158 Izraelaca, većinom vojnika.
Nakon rata, koji je počeo nakon što je Hezbolah kidnapovao dva izraelska vojnika i ubio druge u prekograničnom napadu, vođa Hezbolaha Sayyed Hassan Nasrallah rekao je da grupa nije očekivala rat i da ne bi izvela operaciju da je znao da će dovesti do takvog sukoba.
Sedamnaest godina kasnije, Hezbolahov masovno proširen arsenal učvrstio je ravnotežu moći u svoju korist na užasnutost protivnika koji kažu da grupa ponovo odlučuje o pitanjima rata i mira.
"Ovo je potpuno neprihvatljivo", rekao je Ghassan Hasbani, vodeći član stranke Libanonskih snaga, kršćanske frakcije koja se čvrsto protivi Hezbolahu.
"Postoji ozbiljna zabrinutost da je Liban uvučen u destruktivnu konfrontaciju od strane Hezbolaha, u vrijeme kada krhkost njegove društvene i ekonomske situacije znači da ne može izdržati daljnju nestabilnost."
Mohanad Hage Ali iz Carnegie centra za Bliski istok rekao je da će Hezbollah dobro razmišljati o tome kako će se rekonstrukcija finansirati nakon bilo kakvog rata, s pitanjima da li će arapske države Persijskog zaljeva pomoći i koliko novca Iran može dati.
"Ako ne dođe do rekonstrukcije, definitivno postoji politička cijena za organizaciju...Ljudi će postavljati pitanja i bit će rasprostranjenog bijesa."