Turistički radnici smatraju da je rast plod isključivo njihovog napora, te vjeruju da uspjeh u budućnosti ovisi o tri faktora: uspostavljanju saradnje između gradova širom zemlje, edukaciji i zadržavanju kadrova, te promociji kulturne baštine i domaćih proizvoda.
“Turistima su interesantne prirodne ljepote naše zemlje, bogata kulturno istorijska baština, bogatstvo tradicionalne bosanske kuhinje i poznatih vrhunskih vina, te nadaleko poznata topla dobrodošlica ugostiteljsko-turističkih radnika i građana. Cijene su prihvatljive, čak su i najpovoljnije u okruženju”, kaže za Glas Amerike Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera (UHR) BiH.
S tim je saglasan i Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u RS-u koji ističe da je u procesu razvoja bh. turizma najslabija karika država.
“Nije prepoznala turizam i ugostiteljstvo kao privrednu granu u koju treba više ulagati. Dovedeni smo u situaciju da mi kao pojedinci promovišemo lokalne zajednice kao turistički proizvod”, kaže on.
Kao primjere navodi krajišku ljepoticu rijeku Unu i njen dio koji ide od Bihaća ka Novom Gradu, te Bosansku Krupu koja, kao perfektan turistički potencijal, nema turističku organizaciju za promociju ovog dijela Krajine.
“Nadležna ministarstva ne ulažu u male turističke potencijale, već samo prepoznaju velike koji su zapravo državni projekti. Jedan od razloga za mnoge propuste je i to što o sudbini turizma i ugostiteljstva, kao i o svemu drugom, odlučuju podobni, a ne sposobni”, objašnjava Tatić.
On dodaje da ćemo ove godine najteže podnijeti gubitak stranih turista od kojih smo svi pristojno živjeli, ali da će sezonu u BiH obilježiti i čuvena izreka “da u svakom zlu ima i nešto dobro”.
“Mnogi građani BiH nisu bili svjesni šta imamo i koliki je to turistički potencijal. Gastro ponudu svi jako dobro poznajemo, ali kako nemamo druge opcije za putovanja uvidjeli smo i sve ljepote bh. turizma”, kaže on.
Dodatnom edukacijom do boljih rezultata
Sarajevo
Dugogodišnji turistički radnici godinama pokušavaju da svojim iskustvom i znanjem ožive bh. turizam i prezentuju turistima najljepše strane svoje zemlje. Njihov rad evidentiran je prethodnih godina, ali ono što im, kako kažu, nedostaje je edukacija radnika u turizmu koji bi na prepoznatljiv i profesionalan način dočekivali goste u Sarajevu, Banjaluci, Neumu ili Mostaru.
Tako je i nastala ideja da oforme stručni tim ljudi koji će pokrenuti Edukativni centar za turizam i ugostiteljstvo BiH.
“Sa kvalitetnim kadrom svi su na dobitku - počevši od gosta koji dobija kvalitetniju uslugu, poslodavca koji ima kvalitetnog radnika i veći promet, pa do samog radnika koji će biti zadovoljan svojim radom, a na kraju i primanjima”, kaže Tatić.
Hadžić ističe da je pandemija usporila realizaciju projekata, ali čim se steknu uslovi za to, dodatno osposobljavanje i edukacija radnika postaće stalna praksa.
“Za određene specifične poslove potrebno je osposobiti kadar. I oni kvalifikovani radnici trebaju se edukovati u novim vještinama i načinima rada. Ukoliko tradicionalnom gostoprimstvu dodamo kvalitet, stručnost i profesionalnost imamo zadovoljnog gosta. To nam je cilj”, ističe on.
Prema njihovom mišljenu, tržišna ekonomija, takođe, nameće svoja pravila, te BiH često gubi kvalitetnu radnu snagu, koja sigurnije i bolje plaćene poslove pronalazi u inostranstvu. Upravo zato je važno učiniti sve da jedna od najprofitabilnijih grana u BiH doživi svoj vrhunac, te da se radnicima u turizmu omoguće adekvatni uslovi za rad, ali i mogućnost dodatne edukacije.
“Edukativni centar je nešto što bi ugostiteljstvo i turizam širom zemlje podiglo na viši novo. U našem sektoru mnogo toga zavisi od komunikacije osoblja sa gostima”, ističe Tatić.
Prema riječima Hadžića kroz ovaj projekat treba razvijati i svijest o domaćoj proizvodnji, te edukovati radnike da gostima nude domaće proizvode: “Naši proizvodi ne zaostaju za uvoznim, čak su pojedini i mnogo kvalitetniji”.
Edukacije su za sada planirane u Mostaru, Neumu, Sarajevu, Banjaluci i Bijeljini, ali bi se u narednom periodu radile i u drugim bh. gradovima.
“U Federaciji BiH smo već obavili nekoliko razgovora i dobili obećanje da će projekat biti podržan. Mi ne radimo nešto danas za sutra. Država, privatni sektor, a i sami radnici trebaju da budu svjesni da je ovo ulaganje u budućnost i sve naredne sezone”, smatra Tatić.
Nesagledive posljedice pandemije
Banjaluka, 12. juni 2020.
Turizam u BiH trenutno se suočava sa najvećom krizom, masovnim otpuštanjem radnika i zatvaranjem mnogih smještajnih i drugih ugostiteljsko-turističkih objekata.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u junu ove godine ostvarili 26.542 posjeta, što je za 85,2 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.
“Preko 20.000 radnika je ostavljeno bez primanja, pomoći i olakšica. Isplatili su jednu platu u visini od 520 KM sa kojom su radnici trebali da prehrane porodice tri mjeseca, koliko im je bio zabranjen rad. S druge strane, pojedinim sektorima koji su na budžetu, pored redovne plate, isplaćivali su nekakve stimulacije u visini od 1000 maraka. U zemljama u okruženju svim radnicima su obezbijeđene plate za mart, april i maj i to je jedan od razloga zašto nam odlaze mladi i sposobni”, kaže Tatić.
Pred ovogodišnjom crnom statistikom polako blijede rezultati ostvareni prethodnih godina. Samo u FBiH gubici u turizmu na dnevnoj osnovi dosežu i do milion maraka dnevno.
“Urgentno smo se obratili svim relevantnim institucijama kako bi se ublažila šteta i sačuvala radna mjesta. Nadležna ministarstva su pružila određenu pomoć, kroz finansiranje doprinosa za radnike, mada je to simbolično i nedovoljno”, dodaje Hadžić.
Ugostiteljsko-turistički radnici sada osmišljavaju nove programe i ponude prema domaćim gostima kako bi spasili šta se spasiti može.
“U opciji su posjete interesantnim destinacijama u BiH kojih ima veoma mnogo i jedinstvene su, ali već je jasno da će turistička sezona za ovu godinu bilježiti maksimalan pad”, objašnjava Hadžić.
Stručnjaci predviđaju da se oporavak ne može očekivati prije 2023. godine. Radnici u turizmu nadaju se da će, nakon što premoste krizu, biti prepoznati kao partneri za unaprijeđenje jedne od privrednih grana od koje može da živi većina stanovnika BiH.