Biden je, zajedno sa potpredsjednicom Kamalom Harris otišao u južnu američku državu Georgiju kako bi promovisali zakon o glasačkim pravima kojim bi se znatno proširile nadležnosti federalne vlade u američkom izbornom procesu.
Predsjednik je u Atlanti rekao da mjesecima vodi "tihe razgovore sa senatorima" o dva zakonska prijedloga. Aktivisti iz Demokratske partije kritikuju predsjednika zbog nedovoljnog napretka.
“Umoran sam od toga da budem tih!", uzviknuo je predsjednik. "Neću pokleknuti, neću odustati."
Biden se založio i za promjenu senatskog pravila zvanog "filibuster", zbog kojeg je blokirano usvajanje zakona o glasačkim pravima, i poručio da je vrijeme da se izabere "demokratija umjesto autokratije".
"Filibuster" je stara senatska procedura nekada čuvana za raspravu o najspornijim zakonima, koja u suštini, zahtijeva većinu od 60 glasova da bi se usvojila većina zakona.
“Da li ćemo izabrati demokratiju umjesto autokratije, svjetlost umjesto sjenke, pravdu umjesto nepravde? Znam za šta se ja zalažem. Braniću vaše pravo da glasate i našu demokratiju od svih neprijatelja, stranih i domaćih. I zato je pitanje - na kojoj će strani biti institucija američkog Senata?", poručio je Biden.
Predsjednik je ranije u utorak na Twitteru napisao: "Istorija nikada nije bila blagonaklona prema onima koji su se svrstali uz gušenje glasačkih prava, umjesto zaštite glasačkih prava. I neće biti blagonaklona prema onima koji ne zaštite pravo glasa."
U američkom federalnom sistemu, pravila o tome ko može da glasa, kada, kako i gdje, i kako se glasovi broje, odlučuju se na državnom nivou. U principu, demokrate žele da svima olakšaju glasanje jer što veći broj birača izađe na izbore, demokrate tradicionalno dobijaju više glasova. Republikanci su skloni postavljanju većih prepreka glasanju, i fokusiraju se na identifikaciju glasača kako bi se zaštitili od potencijalnih prevara.
Republikanci u Kongresu sada su jedinstveni u protivljenju predloženim mjerama, i smatraju da svaka od 50 američkih država treba da nastavlja da postavlja sopstvena pravila, uključujući pitanje koliko su otvorena birališta na izborni dan, koliko dana treba da traje rano glasanje prije tradicionalnog izbornog dana u novembru, i do koje mjere može da se dozvoljava glasanje poštom.
Na izborima 2020. godine, Biden je pobijedio bivšeg predsjednika Donalda Trumpa poslije njegovog prvog mandata u Bijeloj kući. Biden je pobijedio u nekim državama u kojima su dodati dani za glasanje, glasačka mjesta bila duže otvorena, i pružena veća mogućnost glasanja poštom kako bi se smanjila potreba da birači, usred pandemije koroavirusa, odlaze na prepuna birališta na tradicionalni dan održavanja izbora.
Sada demokrate, u zakonskim predlozima koje Biden podržava, žele da kodifikuju mnoge od tih promjena kako bi one postale sastavni dio budućih izbora, uključujući i izbore u novembru ove godine, kada se bira svih 435 članova Predstavničkog doma i trećina senatora. Brojne državne skupštine pod republikanskom kontrolom su protekle godine ograničile ili ukinule mnoge od promjena uvedenih tokom izbora 2020, iz straha da će demokrate steći trajnu prednost na izborima ukoliko pravila ostanu na snazi.
Očekuje se da će lider senatske većine Chuck Schumer ove nedjelje iznijeti na glasanje prijedlog zakona o slobodi glasanja, kojim se mijenjaju federalna izborna pravila, i odvojeni zakon kojim se dodatno učvršćuje Zakon iz 1965. o glasačkim pravima, i zahtijeva federalna dozvola za novouvedenu državnu regulativu koja se odnosi na glasanje.
Arhiv - Biračko mjesto u Atlanti u Georgiji na drugom krugu izbora za Senat, 5. januara 2021.
Međutim, senatski republikanci spremni su da iskoriste proceduru zvanu "filibuster" da blokiraju usvajanje zakona. U senatu koji ima 100 članova, trenutno ima 50 demokrata i 50 republikanaca, a cijeli republikanski kokus protivi se demokratskim prijedlozima, što znači da demokrate mogu da usvoje zakon samo ukoliko izdejstvuju izuzeće od pravila "filibustera" i izglasaju zakon sa 51 prema 50, gdje bi odlučujući glas dala potpredsjednica Kamala Harris.
Schumer je obećao da će se do sljedećeg ponedjeljka glasati o izmjenama pravila "filibustera", ali se bar dvoje demokrata, senator Joe Manchin iz Zapadne Virginije, i senatorica Kyrsten Sinema iz Arizone, protive izmjenama pravila "filibustera", čak i kada je riječ o usvajanju zakona o glasačkim pravima.
Lider senatske manjine Mitch McConnell odlučno se protivi demokratskim prijedlozima izbornih zakona i promijeni pravila "filibustera".
Tokom svojih skoro 40 godina u Senatu, Biden se protivio promjenama "filibustera", ali sada smatra da je promjena neophodna.
"Predsjednik je shvatio da ovo nije isti Senat kao onaj u kome je služio prije 20, 30 godina, kada je kompromis bio moguć", rekao je za Glas Amerike David Schultz, profesor na univerzitetu Hamline i stručnjak za izborno pravo.