Račune tim novosnovanim kompanijama otvorile su Nova Banka Banja luka, ATOS BANK Banja Luka, MF banka Banja Luka, te Raiffeisen banka, pokazuju podaci iz otvorenih izvora koje je koristio Glas Amerike.
Ambasada SAD-a u BiH navodi da preregistracija kompanija nije dozvoljena prema zakonima o sankcijama SAD-a i pozivaju banke da preispitaju poslovni odnos sa klijentima koji nastoje izbjeći sankcije.
Banke nisu dužne da se pridržavaju američkih zakona o sankcijama, ali to sa sobom nosi rizik velike novčane kazne.
Banke u BiH, uključujući i ove četiri banke, počele su gasiti račune sankcionisanim kompanijama nakon što je Anna Morris, v.d. pomoćnika sekretara za finansije SAD, posjetila BiH u martu. Morris je tada rekla kako je za međunarodne i lokalne banke rizično ako sankcionisani pojedinci i subjekti imaju otvorene račune kod njih.
Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a uveo je sredinom juna 2024. sankcije kompanijama jer, kako se obrazlaže u odluci, predstavljaju glavne izvore prihoda predsjednika Republike Srpske (RS), Milorada Dodika i njegove porodice.
Među sankcionisanim kompanijama su Prointer ITSS Banja Luka, Kaldera i Sirius 2010 koje su, prema izvještaju Detektora, putem tendera dobile poslove vrijedne više od 512 miliona maraka. Ove kompanije, koje djeluju o oblastima informacionih tehnologoija, elektroenergetike i telekomunikacija, pobijedile su na više od 1.400 tendera, a najviše na onim koje su raspisale institucije RS-a.
Dodikov sin Igor često iz sjene je bio uključen u poslovanje ovih kompanija, stoji u odluci o sankcijama.
Otvaranje novih računa
Pošto biznise nije moguće voditi bez otvorenih bankovnih računa, osnovane su nove kompanije sa novim nazivom i vlasnicima, ali i novim bankovnim računima.
Poslije sankcija Infinity International grupi, kojoj su pripadale kompanije Kaldera i Prointer, dolazi do osnivanja Invictus Technology grupe. Ta nova grupacija je postigla dogovor o zajedničkom poslovanju sa kompanijom Nimbus Innovations, koja je proizašla nakon sankcionisanja kompanije Sirius 2010. Poslije sankcija, Kaldera je pripojena novoosnovanoj firmi Elpring.
Pomoću jedinstvenih identifikacionih brojeva novoosnovanih kompanija (JIB) i Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH, Glas Amerike je pronašao da su banke otvorile račune novoosnovanim kompanijama.
Lista računa za kompaniju Nimbus Innovations (Izvor: Informativni izvještaj o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH)
Kompaniji Nimbus Innovations (osnovana poslije uvedenih sankcija Siriusu 2010) su otvorena dva bankovna računa – jedan u MF banci Banja Luka, a drugi u Raiffeisen banci.
Kompaniji Elpring (osnovana poslije uvedenih sankcija Kalderi) otvoren je jedan račun u MF banci.
Best Service Banja Luka je osnovan nakon što je sankcionisana kompanija Agape u vlasništvu Ivane Dodik, Igorove supruge, i Gorice Dodik, kćerke Milorada Dodika.
Best Service ima četiri otvorena računa – po dva u Novoj Banci i ATOS BANK.
Kompanija Zelena jabuka je osnovana nakon što je sankcionisana kompanija Fruit Eco u vlasništvu Igora Dodika i Mirka Dobrića. Nova Banka je otvorila dva računa Zelenoj jabuci.
Lista računa za kompaniju Zelena jabuka (Izvor: Informativni izvještaj o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH)
Kompanije u vlasništvu porodice Dodik su sankcionisane u oktobru 2023. godine.
Odgovori banaka
Četiri banke, koje je kontaktirao Glas Amerike, kažu kako se pridržavaju američkih propisa o sankcijama i osiguravaju da ne posluju sa bilo kojim fizičkim ili pravnim licem koje se nalazi na listi sankcija.
ATOS BANK
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Nova Banka postaje većinski vlasnik Sberbank a.d. Banja Luka, koja potom prestaje biti dio grupacije Sberbank AG Beč. Poslije je Sberbank promijenila ime u ATOS BANK.
MF banka a.d. Banjaluka
MF banka je osnovana 2007. godine pod imenom IEFK banka. Nakon promjene vlasništva 2010. godine, promijenjen je i naziv u MF banka. Na web stranici banke stoji da je većinski vlasnik MF Grupa d.o.o. (94,87%).
Raiffeisen banka
Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina posluje pod tim imenom od 2000. godine, nakon što Market banka, koja je osnovana 1992. godine, postaje članica Raiffeisen Zentralbank Österreich AG grupacije i mijenja ime. Raiffeisen banka jedna je od vodećih banaka u BiH.
Nova Banka a.d. Banja Luka
Nova Banka je osnovana 1999. godine. Godine 2021, većinski vlasnik akcija banke postaje kompanija MG Mind d.o.o.
MF banka kaže da ne može komentarisati specifične račune zbog povjerljivog odnosa sa klijentima.
Raiffeisen banka navodi „da neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Iz Nove Banke kažu da, u cilju zaštite zakonitosti poslovanja, mogu klijentima zatvoriti račun ako se utvrdi osnova za prekid saradnje.
„Za pravna lica koja navodite u novinarskom upitu pokrenuta je takva procedura provjere, te će rezultat tih aktivnosti biti vidljiv u javno dostupnim izvorima informacija, poštujući obavezu čuvanja bankarske tajne propisane Zakonom o bankama”, stoji u odgovoru Nove Banke.
Iz ATOS BANK nisu komentarisali navode o otvorenim računima, ali kažu da mogu prekinuti poslovnu saradnju ako utvrde da klijenti direktno ili indirektno krše domaće propise, kao i kada aktivnosti klijenata nisu u skladu sa mjerama međunarodnih institucija, što uključuje i Ministarstvo finansija SAD-a.
Kratkotrajni efekat
Bojan Vujić, koji je bio direktor u Infinity International grupaciji a sada direktor novoosnovane Invictus Technology grupe, na nedavnoj konferenciji za novinare, kako je javio poslovni portal Capital, rekao je: „Ovo su potpuno nove firme i nova priča, normalno da ćemo nastaviti rad.”
On je rekao i „da ne razumije zašto se uporno ponavlja da sve što radimo, radimo da izbjegnemo sankcije.”
Faruk Hadžić
Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić kaže za Glas Amerike kako je riječ o zaobilaženju sankcija.
On kaže kako su novi poslovni poduhvati kratkotrajnog efekta, jer SAD mogu ažurirati listu sankcionisanih pojedinaca i kompanija, a također utjecati i na poslovanje banaka.
„Ako dođu pod puni obim sankcija i banke, komercijalne banke, to jest, ili budu upozorene da ne mogu i sa novim pravnim licima uspostavljati poslovne odnose, onda to će značiti da te kompanije neće moći poslovati ni na međunarodnom tržištu”, kaže Hadžić.
„Možda se nešto kratkotrajno napravi na domaćem tržištu, jer smo vidjeli i najave da će Vlada Republike Srpske pokušati preko domaće Investicijsko razvojne banke da je uključi u platni promet. To možda može pomoći samo nešto kratkoročno.”
Posljedice po banke
Ambasada SAD-a, sugeriše bankama i drugim relevantnim institucijama da „trebaju temeljio preispitati svoje propise poslovanja sa klijentima kako bi osigurale da ne krše sankcijske zakone SAD-a pružanjem usluga pravnim ili fizičkim licima koji na ovaj način pokušavaju izbjeći sankcije”.
Hadžić kaže da banke riskiraju da i „one potpadnu pod same sankcije i da ustvari na neki način i one ne budu više u prilici da obavljaju transakcije, platni promet, a to de facto znači njihovo na neki način gašenje.”
John Smith, koji je 11 godina služio u OFAC-u pri Ministarstvu ekonomije SAD-a, u intervju za Glas Amerike iz 2021. godine objasnio je kako SAD, zbog ekonomskog utjecaja i važnosti dolara, imaju ogromnu ulogu u provođenju sankcija širom svijeta.
John Smith
„Tako će, na primjer, većina globalnih banaka primijeniti američku listu sankcionisanih, iako nisu zakonski obavezne na to, zbog njihovog ogromnog korištenja američkog dolara u međunarodnim transakcijama”, rekao je Smith.
Smith kaže da sankcije mogu koštati banku 300.000 dolara ili duplo više od vrijednosti transakcije: „To se nakupi za jednu banku, koja možda ostvari desetine hiljada transakcija – to može dostići nekoliko stotina miliona dolara ili milijarde dolara u kaznama”.
Na primjer, banka BNP Paris je pristala 2014. godine da plati 8.9 milijardi dolara kazne zbog pružanja usluga sankcionisanim pojedincima i entitetima povezanim sa Sudanom, Iranom i Kubom.
BNP je ignorisao američke zakone o sankcijama i prikrivao tragove, te nije u potpunosti sarađivao sa organima za provođenje zakona, objasnio je tadašnji zamjenik državnog tužioca James M. Cole koji je bio uključen u slučaj.