Istraživanje o tome kako se potrošači osjećaju, koje je sproveo Univerzitet Michigana, pokazalo je pozitivan skok u protekla dva mjeseca. Anketa Banke za federalne rezerve New Yorka pokazala je da je očekivanje Amerikanaca u vezi sa inflacijom najniže u protekle tri godine. Isto istraživanje je pokazalo da ljudi ne očekuju da im se lično finansijsko stanje poboljša.
Ekonomisti kažu da potrošači vjerovatno tek počinju da uviđaju efekte usporavanja inflacije, viših plata, nižih cijena goriva i rasta na berzama. Inflacija je sa 9 odsto u junu 2022. pala na 3,4 odsto.
Što je još važnije, plate su počele da nadmašuju inflaciju u protekloj godini i omogućile Amerikancima da se adaptiraju na visoke troškove života. Prosječna nedjeljna zarada je skočila za 2,2 odsto prošle godine, a 2,5 odsto je veća u odnosu na period prije pandemije, pokazuju vladini podaci.
"Iako je potrošačima trebalo vremena da osjete pad inflacije, čini se da je sada trenutak za to", kaže Grace Zwemmer, analitičarka u Oxford ekonomiji.
Ali, i sa usporenom inflacijom cijene su skoro 17 odsto više nego prije tri godine, što i dalje čini nezadovoljnima mnoge Amerikance. Iako je neka roba jeftinija, cijene uglavnom ostaju na nivou koji je viši nego prije pandemije.
Koliko šta košta?
Ta dihotomija - brzi pad inflacije i visoki troškovi života - vjerovatno će biti važan faktor u glavama birača u SAD i pitanje je šta će biti važnije kada dođe do predsjedničkih izbora: dramatičan pad inflacije ili visoke cijene.
Recimo, kada je riječ o cijenama hrane, inflacija je tu pala sa 13,5 odsto u augustu 2022. na samo 1,3 odsto. Ali, prosječna potrošačka korpa je i dalje za 20 odsto skuplja nego u februaru 2021. Piletina je poskupila za 25 odsto u prosjeku, hljeb isto toliko, mlijeko je 18 odsto skuplje nego prije pandemije.
Cijene stanovanja su također porasle u odnosu na prije pandemije, i rastu i dalje. Iznajmljivanje stana je 6,5 odsto skuplje nego prije godinu dana, a skoro dvostruko više nego prije pandemije.
Visoki troškovi života su i dalje veliki teret za Romanea Marshalla, 30-godišnjeg softverskog inženjera koja živi u predgrađu Atlante. Njegova godišnja plata je od 2020. godine porasla sa 50.000 na 60.000 dolara, ali troškovi života su i dalje visoki.
Stan plaća 1.475 dolara, dok je sobu u kući svog druga plaćao 700 dolara. Marshall kaže kaže da su mu računi za namirnice oko 120 ili 130 dolara, što je više nego 70 ili 80 dolara koliko je ranije plaćao. Da bi smanjio račune za struju, ponekad gasi grijanje u stanu.
"Ima pozitivnih pomaka, ali cijene su i dalje visoke. Primijetio sam da je hrana i dalje skupa", rekao je on.
Neki Amerikanci ipak osjećaju promjene na bolje. Zapošljavanje je na solidnom nivou, a stopa nezaposlenosti manja od 4 odsto već skoro dvije godine.
Dana Smith, koja također radi sa softverima, kaže da je optimista zbog boljeg stanja ekonomije. I ona i njegov suprug su dobili povećanja plata, što im je pomoglo da se izbore sa porastom cijena u protekle tri godine.
Smith živi u Sjevernoj Karolini, blizu glavnog grada Charlottea, gdje su on i supruga kupili kuću prije tri godine. Vrijednost kuće je od tada porasla za 30 odsto.
"Po mom osjećaju, ekonomija je sve bolja i bolja", kaže ona.
Rastući optimizam mogao bi da pomogne i kandidaturi Joea Bidena. Ali, Ryan Cumming, ekonomista koji je analizirao ponašanje potrošača, kaže da na prospekte ekonomije više utiče politika, nego to kako ekonomija zaista stoji.
"Kako se odvijaju izbori, i postaje sve jasnije da će ići Biden protiv Trumpa, republikanci bi mogli da ističu pesimizam više nego što demokrate podstiču optimizam, bez obzira na stanje ekonomije", kaže on.
Univerzitet u Michiganu je u istraživanju konstatovao da je potrošački sentiment među demokratama imao pozitivan porast od 11,8 odsto. Mnogi Amerikanci bi ipak željeli da vlada utiče i na smanjenje cijena, osim što smanjuje inflaciju.
Ekonomisti, međutim, upozoravaju da bi bilo kakav pokušaj da se utiče na cijene zapravo oslabio ekonomiju i da bi se to završilo povećanjem kamatnih stopa ili poreza, a da bi bila moguća i recesija.
David Andolfatto, ekonomista sa Univerziteta u Miamiju, kaže da je bolje da plate rastu i da se ljudi tako prilagode višim cijenama.
"Troškovi života su veći, ali i plate su veće. Nema potrebe da vlada utiče na smanjenje cijena, to će biti bolno", kaže on.
Claudia Sahm, nekadašnja ekonomistkinja Federalnih rezervi, priznaje da su "ljudi bijesni" zbog viših cijena.
"I onda je sljedeće pitanje možete li nešto da priuštite. I ne mogu svi potvrdno da odgovore na to pitanje. Ali, vremenom, sve više i više ljudi će moći", kaže Claudia.