Dnevnik Christian Science Monitor piše o sutrašnjem američko-ruskom summitu koji se održava u Bratislavi, u Slovačkoj. “Gotovo nakon četiri godine od kako su predsjednici Bush i Putin sklopili prisne osobne odnose, odnosi između dvije zemlje ponovno su hladni” – piše list iz Bostona.
Dugoočekivani summit mogao bi redefinirati odnose između Washingtona i Moskve – u trenutku kada dva ponovno oprečna pogleda na svijet traže zajednički jezik u vezi s globalnim promicanjem demokracije, s iranskim nuklearnim programom te ruskim planovima o prodaji raketa Siriji.
Posebno zanimanje vlada za odgovor Moskve na američke kritike nazadovanja demokracije u Rusiji. “Nakon što je tri godine sve promatrao kroz prizmu borbe protiv terorizma, Washington naglasak ponovno stavlja na demokraciju. Ova je činjenica produbila rusku zabrinutost” – piše Christian Science Monitor.
Iako i Amerika i Rusija ostaju privržene ideji da se broj zemalja koje imaju nuklearno oružje ne smije povećavati, a imaju i iste ciljeve u ratu protiv terozima – razlike su se produbile. Kremlj je u posljednje četiri godine postao autoritarniji, Rusija se protivila intervenciji u Iraku, te kritizira Zapad zbog pokušaja da se zemlje poput Ukrajine i Gruzije primame u “zapadni blok”.
“S ruske točke gledišta” – kaže analitičarka Fiona Hill iz washingtonskog Instituta Brookings – “američka je politika licemjerna.” Ruska elita smatra da nakon Iraka i Abu Ghraiba Amerika ne može više docirati Moskvi o moralu i ljudskim pravima – kaže ova američka stručnjakinja za Rusiju.
******
Na marginama američko-ruskog summita nalazi se i problem nezbrinute djece bez roditelja, koja žive u sirotištima u Rusiji, a žele ih usvojiti američke obitelji.
Organizacija koja okuplja oko sedam tisuća američkih obitelji, koje su u posljedjih petnaestak godina osvojile ruske mališane, uputila je pismo predsjedniku Vladimiru Putinu – piše dnevnik Washington Post.
Oni traže da se ukinu najnovija ograničenja na usvajanje djece, ukoliko su poočim i pomajka iz inozemstva. Ruska je komunistička partija uspjela nametnuti ta zakonska ograničenja, te usporiti postupak usvojenja, pod optužbom da “današnja Rusija prodaje strancima svoju djecu.”
U ruskim sirotištima živi oko 700 tisuća djece. Svake godine usvoji ih se oko 15 tisuća, polovica od strane ruskih parova, a polovica od bračnih parova iz inozemstva. Prema podacima američkog Državnog tajništva, američki građani godišnje usvoje oko 5 tisuća ruskih mališana.
“Nadamo se da se slažete s nama da svako dijete ima pravo na obitelj. Ukoliko djeca ne mogu naći nove roditelje u Rusiji, treba omogućiti usvajanje od strane obitelji iz inozemstva” – navodi se u pismu američkih građana ruskom predsjedniku.