Čokolada! Nekima se, već na sam spomen te riječi, usta ispune slinom. Čak i oni koji tvrde da ju ne vole, povremeno podlegnu njezinom sirenskom zovu. No, užitak čokolade ne mora nužno biti ograničen na osjet okusa. Posjet Prirodoslovnom muzeju Field, u Chicagu, pruža doživljaj čokolade u punom osjetilnom smislu, čak i raspiruje maštu na svojevrsni "put" čokolade.
Prije nekoliko dana, čikaški muzej, - čiju je svjetsku slavu, čak i kod onih koji ga ranije nisu znali, proširio prvi potpuni i najveći otkriveni kostur Tyrannosaurusa Rexa, nazvan Sue -, otvorio je izložbu posvećenu čokoladi. Od kišnih prašuma, u kojima raste biljka kakaovac, pa do ukusne slastice, koja se topi u ustima, muzej Field posjetitelje potpuno uranja u priču o daru dostojnom bogova, o simbolu bogatstva i luksuza.
Većini posjetitelja nepoznat je dug i mukotrpan put od kakaovca do čokolade. Uzgoj biljke, ubiranje zrnja i njihovo sortiranje i danas se radi ručno kao i prije mnogo stoljeća. Industrijska revolucija olakšala je tek proces prerade zrna i izrade čokolade, ali on svejedno traje dugo – neke faze i po dva-tri dana. Kada se sve proračuna, ispada da je za izradu svake pojedine table čokolade potrebno od šest do osam dana. Usporedbe radi, za izradu pojedinog automobila potrebno je sve skupa nekoliko sati.
Osim povijesti čokolade, - koja odražava i burnu povijest civilizacije, - posebice zapadne! -, posjetitelji mogu saznati i mnoge druge zanimljive podatke o "smeđem zlatu". Primjerice, kako se negdašnja vjerovanja danas pretvaraju u znanstveno potvrđene činjenice. Stoljećima, mnoge su kulture vjerovale da je čokolada dar s neba, poklonjen kao moćno oružje u borbi protiv brojnih bolesti.
Drevni Maye i Azteci koristili su je, između ostalog, i kao lijek protiv epilepsije, groznice i povišene temperature, dizenterije, proljeva, te infekcija kože. I Evropljani, koji su čokoladu upoznali tek krajem 16-tog stoljeća, pripisivali su joj ljekovita svojstva. Koristili su je kao sredstvo za spavanje, za poboljšanje probave, za pročišćenje krvi, olakšavanje porođajnih bolova, te kao afrodizijak.
Medicina dvadesetog stoljeća čokoladi je pripisala uglavnom štetna svojstva – kvari zube, izaziva prištiće na licu, deblja i uglavnom ima dovoljno mana da se mirno može smatrati prehrambenim grijehom. Ali, kao i s pilećom juhom, i tu su se stvari promijenile. Dio izložbe nazvan "Čokolada kao lijek" pokazuje najnovija medicinska saznanja, koja značajno mijenjaju reputaciju čokolade.
Prvo – zubni karijes! Kako izgleda, kakao, - osnovni sastojak čokolade -, sadrži antibakterijske spojeve koji ustvari usporavaju kvarenje zubiju. Problem leži u tome što čokolada sadrži i šećer koji, nažalost, kvari zube. Drugo – izaziva li čokolada akne? Ne, ako je vjerovati studiji koju su proveli Medicinski fakultet Sveučilišta Pennsylvanije i Američka pomorska akademija.
Od drugih korisnih stvari, spomenimo i "dobre" masti, poput onih u maslinovom ulju, koje smanjuju "loš" kolesterol. Prema nekim istraživanjima, čokolada djeluje kao vrlo dobro sredstvo za smirenje. Mnogo štošta ćemo tek saznati – znanstvenici proučavaju njezinih više od 300 različitih kemijskih sastojaka o kojima se, većinom, još uvijek zna vrlo malo.
A, za slučaj da vas je netko uvjerio kako je čokolada adiktivna, znanost tvrdi suprotno. Kafein i teobromin, - glavi stimulativni sastojci čokolade -, prisutni su u tako razblaženoj koncentraciji da bi svatko tko vapi za "opojnim švungom" trebao pojesti 12 kilograma čokolade odjednom! Vjerojatnije je da bi ga puno prije "užitka" spopala glavobolja. To je, naime, jedna od opasnosti čokolade.
Sve ovo i još više može se saznati posjetom izložbi u Chicagu. A, ako već ne stvarnim posjetom, mnogo toga može se vidjeti i naučiti i virtuelnim obilaskom izložbe o čokoladi na web sajtu Prirodoslovnog muzeja Field. Adresa: www.fmnh.org.