I Bijela kuća i ključni članovi američkog Kongresa daju znakove da bi moglo doći do kompromisa oko ključnog pitanja načina na koji će se suditi i ispitivati osumnjičenike za terorizam. Ta je kontroverza dominirala u jučerašnjim istupima političara na američkoj televiziji.
Posljednjih dana retorika oko spornog pitanja postajala je sve žešća, ali je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley prvi dao naznake da bi administracija bila spremna pregovarati sa članovima Kongresa koji se zalažu za drugačiji pristup. Hadley je u emisiji televizije ABC govorio o potrebi zadržavanja CIA-jinog programa ispitivanja osumnjičenika, ali na način koji bi udovoljio zabrinutosti članova Kongresa oko poštivanja međunarodnih normi o tretmanu zatvorenika: "Trebamo naći načine da uskladimo stavove, i mislim da će nam to i uspjeti," rekao je Hadley.
Spor predsjednika s Kongresom doživio je vrhunac u četvrtak kada je mala ali utjecajna skupina većinskih Republikanaca – u potpunom raskoraku s Bijelom kućom – predložila vlastitu verziju zakona o osumnjičenicima za terorizam, te u Senatskom odboru za oružane snage dobila podršku manjinskih Demokrata. Ta skupina senatora kaže da Sjedinjene Države moraju na zatvorenike primijeniti standarde iz Ženevskih konvencija, da određene načine ispitivanja treba zabraniti, te ba osumnjičenici moraju imati pravo da budu upoznati sa svim dokaznim materijalom koji se na suđenju koristi protiv njih, čak i ako je taj materijal klasificiran kao tajni.
Senator John McCain – bivši ratni zarobljenik u Vijetnamu – kaže da Sjedinjene Države moraju postaviti etički uzor za druge. I on je govorio u programu televizije ABC: "Moramo biti svjesni da, ako se upustimo u aktivnosti koje svi osuđuju, ako prekršimo standarde prema kojima smo se ponašali zadnjih pedeset godina, da će nas svijet osuditi, da ćemo izgubiti moralno pravo," kaže McCain.
McCain ističe da, ukoliko Sjedinjene Države budu koristile vrlo teške metode ispitivanja svojih zatvorenika i ukoliko im budu zanijekale izvjesna prava na suđenju, postoji osnovana zabrinutost da će druge zemlje to shvatiti kao dozvolu da čine što god hoće sa zarobljenim Amerikancima.
Senator Lindsay Graham – još jedan od republikanaca koji se ne slaže s Bijelom kućom po tom pitanju – potanje je razradio taj argument u programu televizije CBS. Graham je upitao što bi se dogodilo kada bi neki američki agent bio zarobljen u Iranu, stavljen na suđenje bez da ikada vidi dokaze protiv sebe, te je sam i odgovorio: "Mi bismo poludjeli! Rekli bismo da tajna suđenja krše pravila Ženevskih konvencija."
Bijela kuća kaže da odavanje tajnih dokaza osumnjičenicima za terorizam može ugroziti živote Amerikanaca. Ali, u programu CNN-a, savjetnik za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley kaže da bi i prema predsjednikovom prijedlogu bili poduzeti koraci da se osigura pravednost suđenja: "Da bi se na suđenju mogao koristiti tajni dokaz, bez da ga se pokaže optuženiku, predsjedatelj vojnog tribunala bi morao donijeti odluku da se time optuženiku ne uskraćuje pošteno i pravedno suđenje. Informacija bi bila pokazana njegovom odvjetniku, tako da bi on znao o kakvom se dokazu radi. A, kad god bi to bilo moguće, i optuženik bi dobio sažetak te informacije."
Američki Vrhovni sud je presudio da su pritvorenici za terorizam obuhvaćeni Ženevskim konvencijama o humanom tretmanu zatvorenika. Bijela kuća ustraje da su Ženevske konvencije bile napisane davno prije trenutnog rata protiv terora, te da ih treba pojasniti u skladu s američkim zakonima. Kritičari kažu da pojašnjenju ima mjesta, ali izražavaju zabrinutost da administracija želi interpretirati Ženevske konvencije u skladu s vlastitim potrebama.