"New York Times" piše da su špijunski podaci nakon terorističkih napada u rujnu 2001. naveli FBI da slijedi tisuće tragova koji nisu doveli ni do čega ili su ih doveli do – kako se kasnije dokazalo – nevinih američkih građana. Nacionalna agencija za sigurnost, NSA, u mjesecima nakon napada počela je FBI-ju slati telefonske brojeve, e-mail adrese i imena. Isprva, to je bio redoviti dotok informacija, no, za kratko vrijeme, dotok se pretvorio u poplavu, koja je zahtijevala rad stotina agenata na provjerama tisuća tragova i naputaka mjesečno. No, kako piše njujorški list, praktički svi ti tragovi i naputci nisu doveli ni do čega iskoristivog.
Razgovarajući sa desecima bivših i sadašnjih dužnosnika u policijskim i drugim sigurnosnim službama, uključujući i nekima iz vrlo uskog kruga koji je znao za tajni program elektroničkog prisluškivanja na domaćem tlu, njujorški list piše da je čitava poplava podataka dalo vrlo malo imena za koje FBI već nije znao iz drugih izvora. No, 'pročešljavanje' tih podataka omelo je redovit protuteroristički rad mnogih agenata, koji je, prema upućenima, bio mnogo produktivniji. Jedan od bivših dužnosnika FBI-ja izjavio je Timesu da na tlu Sjedinjenih Država nije bila otkrivena niti jedna zavjera, niti je otkrivena ijedna aktivna mreža al-Qaide.
O promjenama na vagi etničke ravnoteže u Iraku piše bostonski "Christian Science Monitor". Sjedinjene Države, naime, sve više ulažu svoje političke 'utege' na stranu iračkih sunita – 20-postotne manjine u zemlji – kako bi osigurali da oni budu dio nove koalicijske vlade. Analitičari kažu da su Sjedinjene Države uvjerene da bi pomirenje sa sunitima pomoglo u zaustavljanju pobune. Uz to, tu je i američka nelagoda oko rastućeg utjecaja Irana u iračkom dominantnom šiitskom bloku. No, šiitski čelnici odgovaraju potpunom nefleksibilnošću, koja bi – piše bostonski list – mogla gurnuti zemlju bliže građanskom ratu.